Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 218
aktuelno izdanje
Nema frke za prvake
Psihologija....Polazak u školu
Thinkstock

Promene se grubo može prikazati kao "borba za prevlast“ leve i desne hemisfere. Za nekoliko dana u školske klupe širom Srbije prvi put će da sedne oko 75.000 đaka prvaka.

I dok mališani sa nestrpljenjem iščekuju taj dan, roditelji razmišljaju da li su sve pripremili i uradili kako bi ovaj početak bio i uspešan. Osim dileme koju imaju prilikom kupovine dobre školske torbe i pribora, roditeljima se nameće i pitanje kako će ovu značajnu životnu promenu da prihvate do tada potpuno bezbrižna deca.

Stručnjaci kažu da se stres zbog polaska u školu može izbeći dobrom pripremom. Šta se zbiva u dečjim glavama uoči polaska u školu i na koji način roditelji mogu da im olakšaju ulazak u "đačko doba", pitali smo školskog psihologa Nadu Stankov.

- Između šeste i sedme godine, zbiva se odlučna prekretnica u mentalnom razvoju deteta - objašnjava naša sagovornica. - Promene su, pre svega, uslovljene psihofiziološkim razvojem dece tog uzrasta koji se grubo može prikazati kao "borba za prevlast" leve i desne hemisfere, potiljačne i čeone zone mozga. Čeona oblast i desna hemisfera mozga u uzrastu 6-7 godine postaju aktivnije u odnosu na rad istih kod dece uzrasta 3-4 godine. U složenim vidovima psihičkog života - inteligenciji, afektivnom životu, socijalnim odnosima ili individualnoj aktivnosti - dolazi do novih oblika organizacije. Psihofiziološka zrelost i socijalizacija postupaka, razvoj mišljenja i govora uzajamnim sadejstvom proizvode ogromne promene u dotašnjem celokupnom mentalnom ustrojstvu deteta.

Deca do 6-7 godine još koriste egocentričan govor koji se najlakše može videti u igrama mlađe dece koja pričaju sa sobom i sebi, čak i kada su u društvu sa drugom decom, pravila u igri prihvataju kao svoja, onako kako su ih ona razumela, a kada se pitaju ko je pobedio kažu da su svi pobedili. Govor koriste u funkciji razmene ne samo reči već i mišljenja, u igri znaju i prihvataju pravila, dogovaraju se i mogu da se ponašaju u skladu sa istim.

- To, između ostalog, dovodi do socijalizacije postupaka i do začetka same logike - kaže Nada Stankov. - Napredak u mišljenju vidi se u procesu preobražaja objašnjenja pojava i zbivanja ka racionalnoj asimilaciji tj. ka strukturaciji stvarnosti pomoću samog razuma. Intuicija prepušta mesto razumu. Promene u individualnoj aktivnosti, govoru, mišljenju dovodi do pojave i u afektivnoj sferi. Volja sedmogodišnjaka jača, a predhodno "poštovanje starijih jer su stariji", ustupa mesto "poštovanju drugog, jer i on mene poštuje".

Znanja, igre, navike
Koja znanja su potrebna da dete bude uspešan đak?
* Za razliku od školskih znanja koja su sistematizovana, pružite detetu znanja koja se stiču uzgred, u šetnji, igri, svakodnevnim aktivnostima.
* Od znanja i umenja još su važniji interes i želja da se bude đak.
* Dete od svojih roditelja najviše uči tako što se ugleda na njih i podržava ih, s toga, budite dobar primer svome detetu.
* Pričajte sa detetom što više, slušajte dete šta priča, nikad mu ne uskraćujte odgovor.
* Gledajte TV program sa detetom, izaberite emisije pogodne za dete. U toku gledanja ne skrećite pažnju deteta na nešto drugo a posle razmenite utiske.
* Igrajte se sa svojim detetom - konstrutorske, didaktičke saradničke i mnoge druge igre.
* Razvijajte samostalnost, sigurnost kod deteta jer samo ćete tako razviti detetovo samopouzdanje. Ne dovršavajte stvari koje je dete započelo umesto njega ako je samo sposobno da završi započetu aktivnost.
* Razvijajte kod deteta pozitivan stav prema radu i što može danas da ne ostavlja za sutra.
* Učiti dete da pomaže ljudima, i da se kulturno ophodi.
* Pre svega, vodite računa o zdravlju deteta, adekvatnoj ishrani, boravku na čistom vazduhu i odmoru. Dete treba da spava 10 sati.

Ljubav i razumevanje

- I na kraju, da bi Vaše dete postiglo sve ono što se od njega zahteva na samom početku školovanja, pružite mu ljubav /volite svoje dete bezuslovno i pokažite mu to/, pažnju /za njega samog, za ono što je uradilo, nacrtalo u školi/ razumevanje /slušajte/, budite dosledni /dete tada zna šta roditelj hoće, predvidivost postupka je važna/, imajte strpljenja, poverenja, pružite detetu podršku i podsticaj - zaključuje Nada Stankov. - Polazak u školu je prekretnica, ali da ne bi bila teška koliko i torba đaka prvaka (koju nosi prvak ne roditelj) pripremite dete na sve one lepe stvari koje ga u školi očekuju kao i na one manje lepe koje se u kolektivu i radu ponekad dešavaju.
I ne zaboravite, na školu se deca navikavaju, pa ako ste Vi negde i pogrešili u vašim pripremama, ispraviće ih u prva tri meseca ili tokom prvog polugodišta, učiteljice i učitelji, pedagog i psiholog.

Matematika
- Dete treba da bude u stanju da analizira razne osobine predmeta i pojava, da ih do izvesne mere uopštava i svrstava u grupe (klasifikuje), na primer: "Jabuka je okrugla...voće je..."
* da zna položaje predmeta
* da se snalazi u vremenu i prostoru
* da razlikuje bitno od nebitnog.
Najbolja predvežba za matematiku nije učenje brojeva, a naša sagovornica savetuje:
* Pričajte priče o skupovima: "Da li su iste 3 stolice i 3 kutije šibica?", "Šta je jednako i po čemu se razlikuju skupovi od 4 mrava i 4 slona"...
* Zainteresovati dete eksperimentima konzervacije - proverite na primer da li je ista količina vode (2dl) u maloj širokoj i velikoj uzanoj čaši...
* Razvijati kod deteta voljnu pažnju i pamćenje.

Čitanje i pisanje
* Dajte detetu priliku da zavoli knjigu.
* Tragajte sa detetom za neobičnim rečima i izmišljajte nove: "tandrkalo", "piskalo"...
* Igrajte se rečima: Koja reč počinje ili se završava glasom r,g,s...
* Nalazite zajedno sa detetom slične reči: "dim – dom", "kapa – kosa"...
* Nije potrebno dete učiti slovo po slovo. Kada prolazite pored pošte pokažite mu da tu piše "pošta" , na mleku "mleko"...ili zalepite ispisanu reč na neki predmet u kući: ispisanu reč "sto" na trpezarijski sto...
* Obratite pažnju na pravilno držanje olovke i na ispisivanje s leva na desno.

B.Laćarak

Broj 218
Za "Bilje i Zdravlje" govore:

Iva Štrljić, glumica

Milica Mandić, sportista

Prevencija stresa
Optimizam i slatki zaborav

Alternativa
Čajevi iz sušare

Lekovito bilje
Sad se prave zalihe

Dijagnostika
Povišena telesna temperatura


Leukemija
Umor krije bolest

Rizik od infarkta
Uhvati signal srca

Hipertenzija
Kontrolišite pritisak

Porfirija
Bolest kraljeva

Nomofobija
Zavisni i od mobilnog

Nesanica i bolesti
7,5 sati za san

Grožđe
Bobice leče od glave do pete

Alergije
Oprez cele godine

Jela od patlidžana
Čarolije plavog paradajza

Crvena paprika
Što crvenija to zdravija

Bilje u kuhinji
Hladni lekoviti sosovi

Polazak u školu
Nema frke za prvake

Deca
Da se kičma ne krivi

Škola roditeljstva
Kako da dete ne bude sebično

Neuredna krvarenja
Sačuvajte dobar ritam

Daltonizam
Zeleno muči muškarce

Lepota
Produžite mladost kože

Saveti za negu kose

Medeni poljupci

Vreme za uljanu kremu

Rekreacija
Vežbe sa pilates loptom

Zdravstveni turizam
Centar Izvor
Mir pod Kosmajem

Životna priča
Hor slavuja za dobro jutro

Ljubavne razmirice
Svađa jača vezu

Ekologija
Biljke čistači vazduha