Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 245
aktuelno izdanje
Tahini za dobro jutro
Majda Šimunec, novinar
Piše: Jelena Matijević

Nekoliko puta proglašavana najpopularnijim TV licem u SFRJ, Majda Šimunec je do odlaska u Atinu, 1993. godine bila podjednako omiljena i na radiju i televiziji. Ipak, za njenu veliku popularnost, najzaslužnija je kultna emisija "Da pitamo zajedno", emitovana na TV Beograd, koju je vodila sa suprugom Zvonimirom. Od odlaska u Grčku, zvanično je dopisnik Radio Beograda, ali kako to obično biva, na nju i Zvonka mogu da računaju sve novinske kuće u Srbiji.
Kao dopisnik iz Grčke, od juna 2003. do septembra 2004. bila je koautor i voditelj ciklusa televizijskih emisija "Šesti olimpijski krug", posvećenih pripremama Atine i Grčke za 28. Letnje olimpijske igre. Potom je, naredne četiri godine radila dva TV serijala, "Grčka: Evropa na Balkanu" i "Pogled sa Olimpa". Kao logičan sled ovih emisija usledila je i nedavno objavljena knjiga "Pogleda sa Olimpa" koju potpisuje bračni par Šimunec.
- Verovali smo da bi naše iskustvo i doživljaj zemlje fascinantnog kulturno-istorijskog nasleđa, mogli da budu zanimljivi čitaocima u Srbiji, koji o Grčkoj imaju skromno i površno znanje, uprkos nespornom prijateljstvu. Hteli smo da nekako zaokružimo naših 20 grčkih godina, uz jak lični motiv, da knjigu posvetimo deci Matiji i Sofiji, koji su bili mali kad smo došli u Atinu. U međuvremenu, odrasli su, završili fakultete i zavoleli drugu domovinu. Knjiga je, zapravo, dokument, podsetnik za njih da nikada ne zaborave gde su odrasli i proveli najlepše dane detinjstva i mladosti.

* Šta se vidi sa Olimpa ako se pogleda put Srbije?

- Nevidljiva je, ali se prepoznaje jaka emocija prema našoj zemlji i narodu. Grci gaje veliko i nesebično prijateljstvo prema Srbima što su mnogo puta pokazali, naročito nesrećnih devedesetih. Zbrinjavali su decu, slali velike humanitarne pošiljke i ovde prihvatali naše ljude. I, najzad, najiskrenije su se pobunili protiv bombardovanja Srbije i gotovo tri meseca, proveli na trgovima i ulicama Atine i grčkih gradova, protestujući protiv bezumnog bombardovanja suverene zemlje usred Evrope. To Grcima ne bismo smeli da zaboravimo!

* Planirate li da se vratite u Srbiju?

- Poslednjih 15 godina, svake godine se vraćamo kući u Beograd, pa nam više niko ne veruje kada im kažemo da sigurno stižemo 2014. godine. Obično privremena rešenja najduže traju. Da mi je neko 1993. rekao da ću 20 godina provesti u Atini, sigirno bih odustala od puta. Tada nas u prelepom gradu pod Akropoljem gotovo ništa nije čekalo. Naprotiv, prošli smo velike muke, ali to više nije važno. Sve smo prebrodili, iškolovali decu i ostali verni profesiji koju volimo.

* Kako izgleda Vaš uobičajen radni dan?

- Sadržaj se menjao iz godine u godinu. Najpre su obaveze prema deci bile proritet, uz uobičajene dnevne aktivnosti domaćice u kuhinji. U šali kažem da sam do popodne radila kao taksisita, jer sam svaki dan vozila decu do škole i natrag. U međuvremenu sam savladavala i veštine u kuhinji. Već deceniju kasnije sve je bilo drugačije. Za potrebe TV emisija, imali smo sreću da proputujemo Grčkom, upoznamo atraktivne destinacije i divne ljude. Leti se, naravno, menja sadržaj radnog dana, jer se sve prilagođava odlascima na plažu. Mada, priznajem da posle 20 godina kupanja od maja do oktobra i to izgubi draž, pa se poslednjih godina trudimo da upoznamo plaže širom Grčke.

Manje poznata Grčka

* Koja manje poznata turistička odredišta su Vas fascinirala?


- Najpre, plaža Okeanis, u atinskom kvartu Vuljagmenis koja demantuje da grčka prestonica nema lepih plaža. Zatim čaroban gradić Fiskardo na Kefalonji, gde oči ne mogu da se odvoje od kuća obojenih u plave, žute, zelene, roze i ljubičaste nijanse. Tu je i zeleni jug Peloponeza sa Momemvasijem, srednjevekovnim gradom u steni i dva ribarska mesta Stupa i Agios Nikolaos. I, najzad, južna strana prekrasnog Krita, s najbistrijim smaragdnim morem i peščanim plažama.

* Postoji li grčki način ishrane?

- Ulavnom je mediteranski zasnovan na maslinovom ulju, povrću, voću i plodovima mora. Od mesa se najviše koriste junetina, jagnjetina, piletina i ćuretina. Mnogo koriste i začine poput bosiljka, peršuna, origana, ruzmarina, mirođije, timijana, šafrana, cimeta... Klima i način ishrane objašnjavaju zašto su Grci među dugovečnijim narodima Evrope. Prosečan životni vek je 74 i po godine.

* Jesu li Šimuneci prihvatili ovakvu ishranu?

- Grčka jela jedemo isključivo u restoranima, a u kući se hranimo na srpski način jer pripremam isključivo naša jela. Obavezne su supe i čorbe, kojih, u grčkom jelovniku gotovo i da nema.

* Mnogo se govori o zdravom načinu života. Kako ga Vi tumačite?

- Kao i uvek kada je nešto u modi krenu i preterivanja. Naravno, za svaku je pohvalu što smo o tome počeli da brinemo, ali ne valja ni ići u krajnosti. Mislim da je svaki čovek svet za sebe i da svako mora da nađe meru i ravnotežu u životu. Najvažnije je da čovek bude zdrav i zadovoljan sobom i životom, da umereno jede i pije sve što želi, da se ponaša kako mu prija i da ne dozvoli da ga nekoliko kilograma više i neumitne bore, učine manje srećnim.

* Imate li vremena za sport i rekreaciju?

- Ponekad se zaista čudim kako ne istrajavam u bavljenju nekim sportom jer sam oduvek bila sportski tip i volim sport. Moje opravdanje je da od maja do oktobra plivam i što u kući imamo bicikl koji svakodnevno "vozim" pola sata.

* Ima li u Grčkoj narodne medicine i lečenja biljem?

- Značajno mesto pripada maslinovom ulju, limunu i čuvenom planinskom čaju i medu. Inače, Grci proizvode mnogo vrsta vrlo kvalitetnog meda.
Osim toga, svakog jutra uzimaju po kašičicu tahinija, mlevenog susama jer ga smatraju pravim eliksirom. Vašim čitaocima prenosim i iskustvo bliske prijateljice koja mi je otkrila da je problem početka osteoporoze, gotovo potpuno rešila tako što je poslednjih godinu dana, svakog jutra natašte pila čašu sveže ceđenog soka pomorandže.


Razbijanje tanjira prošlost

* Ako ste se prilagodili grčkom načinu života, koliko ste tanjira razbili na veseljima?


- Tanjiri su pre našeg dolaska, zvanično, otišli u penziju. Tanjiri su, dakle, prošlost i godinama se ne lome u buzuki klubovima i šou centrima. Zamenili su ih karanfili koji se, za pet evra, kupuju u korpicama. Dakle, ako ste mnogo zadovoljni muzičkim programom i sviđaju vam se pevači, onda kupite korpica koliko želite i laticama obasipate pevače.

* Koje se u najveće sličnosti i najupečatljivije razlike među našim narodima?

- Temperamentni smo, komunikativni, gostoljubivi, ponekad bučni pa i svađalački raspoloženi... Ali, za razliku od nas, grčke svađe se nikad ne pretvore u tuče. Izviču se, kažu šta imaju i nastavljaju dalje. Izuzetak su socijalni protesti i ulične demonstracije, ali to su ekstremi. Bitna razlika je i što su Grci školski primer hedonista, čak i u vreme krize. Grčka je, zapravo, poslednja oaza života u Evropi, imaju vremena za sebe, znaju da žive i daju sebi oduška.


O porodičnim vrednostima

* Šta čuva brak gotovo tri decenije?


- Nisam od onih koji dele životnu mudrost i savete i mislim da univerzalne formule uspeha nema. Važni su tolerancija, poverenje i razumevanje, bez pritisaka i agresivnih ispada, a ljubav i poštovanje, bi trebalo da budu osnov svake veze. Osim toga, verujem, da je potrebno i malo sreće da dvoje ostanu zajedno i shvate da su deca i porodični život suština boravka na ovom svetu i jedini pravi odgovor na sve nedaće današnjice. Želim da verujem da smo Zvonko i ja u tome uspeli.

Broj 245
Za "Bilje i Zdravlje" govore:

Majda Šimunec, novinar

Dr Irena Baret, stručnjak za prirodnu medicinu


Kožna oboljenja
Pasdren leči ekceme


-Život sa pejsmejkerom
Spremni i za maraton


Alternativa
Nasmej se, zdravo je

Ishrana
Sveža hrana rudnik zdravlja

Zdrave navike
Srećni i bez šećera

Piće i trudnoća
Ni vino ni pivo, nego voda

Ordinacija
Oštećenja sluha dece

Vaspitanje
Naučite dete da radi

Gastritis
Neumerenost vodi u bolest

Podmlađivanje
10 godina mlađi za 10 minuta

Šiacu masaža
Lekovit pritisak palcem

Kontrola besa
Stop lošim emocijama