Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 259
aktuelno izdanje
Mali Valdorfijanci u sred Beograda
Mališani koji glume, pevaju, sami spremaju doručak, peku hleb i pospremaju sto, uče pletenje i tkanje, sami prave igračke...Oni su sledbenici Valdorf pedagogije, jednog od najpoznatijih, i u praksi, najraširenijih modernih vaspitno - obrazovnih modela. Osnova ovog metoda je holistički pristup detetu, a polaznici uče iz okruženja, uz praćenje prirodnih ciklusa. U predškolskim ustanovama i u školama širom sveta sprovodi se od dvadesetih godina prošlog veka, a u našu zemlju, tačnije u Beograd stigla je prošle godine otvaranjem Valdorf centra za podršku porodici "Svitac".
- Osnovni princip Valdorf pedagogije je da se dete posmatra holistički, kao celina, uzima se u obzir fizički, emotivni, socijalni, intelektualni i duhovni aspekt detata i njihovi međuodnosi. Prate se faze razvoja mališana, pa nije isti metodološki pristup detetu od tri i od osam godina, jer imaju sasvim drugačije potrebe i shvatanje sveta. Za dete predškolskog uzrasta (od rođenja do polaska u školu) je jako važno da bude sigurno, zaštićeno. To je vreme kada se unutrašnji organi još razvijaju i važno je da dete sačuvamo od previše spoljnih utisaka, pa treba stvoriti prostor i vreme da odrasta svojim ritmom, da ima prostora da se izrazi - kaže za "Bilje i zdravlje" - Sanvila Domić, saradnik centra "Svitac" i vaspitačica istoimenog Valdorf vrtića iz Beograda.
Mali "pekari"
Ona ističe da se danas često dešava da se zbog značaja prirodno-matematičke inteligencije u društvu školovanje svodi na razvijanje logičke inteligencije, za koju Pijaže kaže da se razvija sa 11 ili 12 godina (do tada deca slikovito misle) pa deci ne ostaje prostora da uživaju u svojoj kreativnosti ili fizičkoj aktivnosti i da razvijaju ostale aspekte sebe.
- U vaspitno - obrazovnom pogledu deca uz ovaj metod imaju priliku da se izraze, da se isprobaju u raznim sferama, da eksperimentišu u sigurnom i njima prilagođnom okruženju. Radi se u malim grupama,da se posveti pažnja svakom detetu. Inače, u Valdorf školama deca uče, pevaju, sviraju, glume, tkaju, gaje biljke, obrađuju zemlju, rade sa drvetom, metalom, glinom. Kada izađu iz škole imaju nekoliko zanata u rukama, samosvest i svest o drugima i okruženju. Znanje koje se na ovaj način stiče ostaje trajno iskustvo deteta, a ne služi jednokratno, da se dobije ocena. Takođe, na ovaj način deca razvijaju unutrašnju motivaciju i želju da uče - kaže Domić.
Prema njenim rečima Valdorf pedagogija namenjena je deci od vrtića do kraja srednje škole, a pristup detetu i metodika nastave zavise od uzrasta (uzimaju se u obzir faze razvoja). - Koliko je trogodišnjem detetu trebala briga i ljubav, a ne lekcija o pisanju i čitanju, desetogodišnjaku treba intelektualna angažovanost i priznanje vršnjaka. Jedna od specifičnosti Valdorf pedagogije u odnosu na klasičnu je i uticanje na okruženje deteta, a ne na dete, tako da dete može da uči iz okruženja, jer ono uči oponašanjem. Okruženje smo i mi odrasli, pa je jako važno koju poruku šaljemo detetu svojim ponašanjem, mi smo mu uzor i model: "nema vaspitanja, bez samovaspitanja" - kaže Sanvila Domić.

Brojne radionice
Olivera Petrović, takođe vaspitačica u "Svicu" kaže da se u Valdorf centru razvijaju mnogobrojne radionice, kojima uz decu, često prisustvuju i roditelji.
- Ponedeljkom pečemo hleb, utorkom slikamo mokrom tehnikom, sredom razvijamo motoriku kroz modelovanje pčelinjeg voska, filcanje vune, pletenje, pravljenje jestivog plastelina, četvrtkom razvijamo maštu pričanjem bajki i pravljenjem lutkarskih predstava, petkom brinemo o igračkama - popravljamo, šmirglamo, čistimo. Svakog dana pričamo priče i boravimo u šumi i bašti. Sada je period kada, iako uranjeno, priroda pupi i budi se, pa se i mi pripremamo da sadimo baštu sa povrćem za dečiju kuhinju, na principima organske poljoprivrede - kaže Olivera Petrović.
Ovaj metod razvoja, kaže ona, može se praktikovati i kod kuće. Kako su glavni principi Valdorf pedagogije holistički pristup detetu i ritam, ritam se može uvesti kroz porodične ručkove nedeljom ili pričanje priče pred spavanje.
- Važno je biti istrajan u ritmu, jer on donosi deci izvesnost, sigurnost, dete zna da će provesti vreme sa roditeljima pred spavanje i da će čuti priču i to mu pomaže da nežno utone u san. Neretko ritam "prati" i pesmica, sa gestovnim pokretima i upravo takve aktivnosti razvijaju odnos između odraslog i deteta, a kod mališana finu motoriku. Deca uživaju u ovakvim pesmicama koje povezuju reč u rimi, pokret i sliku - otkriva Olivera Petrović.

Priča umesto crtaća
U Valdorf vrtiću ne koriste se električni uređaji, umesto crtaća vaspitači deci pričaju priče, a muziku i pesmu mališani stvaraju sami - pevaju i sviraju - frulu najčešće. Deca koriste svoju maštu, stvaraju slike slušajući priče, a kroz interaktivne aktivnosti primaju toplotu i brigu odraslih, što gledajući televiizju ne mogu. Igračke sami kreiraju od prirodnih materijala (drvo, vuna, vosak), sve vreme se potencira na negovanju porodičnih vrednosti, a za obroke se deci servira blaga biljna hrana organskog porekla.

Iz nemačke u svet
Valdorf pedagogija nastala je pod okriljem fabrike Valdorf - Astorija u Štutgartu, prvo za decu radnika. Osnivači su direktor fabrike Erik Molt, koji je želeo da učini nešto dobro za svoje radnike i austrijski filozof i naučnik Rudolf Štajner. Od osamdesetih godina 20. veka Valdorf škole niču svuda u svetu, a samo u poslednje tri godine u Kini je otvoreno više od 1500 takvih vaspitno - obrazovnih institucija.

Danijela Kljajić

Broj 259
Kopriva
Diže imunitet, leči sterilitet

Jagorčevina i krasuljak
Lekoviti vesnici proleća

Ulje od konoplje
Kašika dnevno čini čuda

Regenerativna akupunktura
Oproštaj briše dijagnozu