Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 289
aktuelno izdanje
Nek dokažu da nismo otrovani
Kancerogena oboljenja u porastu?

Prof.dr Danica Grujičić, neurohirurg Kliničkog centra Srbijesa posebnim usmerenjem ka onkologiji pripada onoj grupi lekara koji koriste svaku priliku da upozore javnost da su kancerogena oboljenja u našoj zemlji u porastu, a da je uzrok tome bombardovanjе 1999. godine, jer je korišćena municija sa osiromašenim uranijumom i gađani su industrijsko-hemijski kompleksi, što za posledicu ima prodiranje i nakupljanje toksičnih materija duboko u tlo.


Neophodna komisija stručnjaka


- Smatram da imam pravo da obavestim javnost po ovom pitanju, i isto tako da postavim pitanje ovoj državi zašto do sada nije formirala komisiju stručnjaka koja bi utvrdila ima li zagađenja zemljišta posle bombardovanja ili nema - priča profesorka Grujučić. Mislim da zagađenja ima i da se već suočavamo sa njegovim posledicama. Druge kolege smatraju da nema nikakvog zagađenja, i upravo zato je neophodno da se formira komisija nezavisnih stručnjaka (hemičara, biologa, lekara, pripadnika vojske, ekologa) koji će makar sad, posle 15 godine, sve ispitati i saopštiti javnosti - izričita je naša sagovornica.


Mišljenje profesorke Grujičić deli i prof.dr Slobodan Čikarić, onkolog sa preko četiri decenije iskustva i predsednik Društva Srbije za borbu protiv raka koji je svoja istraživanja na ovu temu objavio u knjizi "Preko trnja do zvezda".


- Jedinice biološko - hemijsko - atomske zaštite Vojske SRJ 1999. godine su merile radioaktivnost na terenu, i utvrdile da je u pojedinim regionima koji su gađani municijom od osiromašenog uranijuma, radioaktivnost povećana hiljdama puta u odnosu na normalnu - kaže profesorka Grujičić. Osim toga značajni su podaci instituta "Batut", koji je nakon 2005. godine zabeležio da su u porastu oboljenja sistemskih malignih tumora, kao što su limfom i leukemija. Ima nekih mojih kolega koji osporavaju ovaj stav rečima da Batut nema preciznu evidenciju, što znam da nije tačno, jer od 80-tih godina Klinika za neurohirurgiju na kojoj radim dužna je da prijavi svaku malignu bolest. Dakle, dozvoljavam da se kaže da su ti podaci možda neprecizni u desetini slučajeva, ali u hiljadama nikako!


Sve agresivniji tumori


Da zdravstvena slika Srbije nije optimistična profesorka Grujučić dokazuje tvrdnjom da "u evropskim zemljama smrtnost od kancera pada na oko jedan odsto, u Srbiji je ona u porastu i iznosi oko 2,3 odsto među obolelima". Ona dodaje da mnogi stručnjaci stopu smrtnosti objašnjavaju našom lošom organizacijom zdravstvene zaštite, ali zato profesorka Grujučić ističe kontraargument da je organizacija zdravstva kod nas oduvek bila manjkava, pa ipak smrtnost nije rasla.


- Moja klinička praksa potvrđuje da se susrećemo sa sve agresivnijim tumorima, i nažalost sve češće kod dece mlađe od tri godine koja ne smeju da se leče zračnom terapijom, a pokazalo se da slabo reaguju i na hemioterapiju - objašnjava naša sagovornica. Zašto je to tako, nemam odgovor, ali to su činjenice.


I ovde priči nije kraj, podseća profesorka Grujičić. Jer, kako kaže naša javnost je ignorisala izveštaj organizacije za ekologiju u okviru Ujedinjenih nacija koja je Novi Sad, Kruševac, Pančevo i Kraljevo posle bombardovanja proglasila za gradove nebezbedne za život. Osim toga Vojnomedicinska akdemija je pet godina pratila zdravlje dve i po hiljade vojnika koji su se nalazili u neporsrednoj blizini gađanih ciljeva za vreme rata, ali je taj proces prekinut zbog nedostatka novca, iako nauka zna da se prve posledice ispoljavaju posle sedam i po godina.


- Osim sistemskih malignih bolesti, beleži se i drastičan rast gastrointestinalnih tumora - kaže profesorka Grujučić. Mislim da je ta činjenica u direktnoj vezi sa kvalitetom hrane koju jedemo.

Optimizam?

Ima li mesta optimizmu u moru negativnih podataka upitali smo našu sagovornicu:
- Medicina beleži ogroman napredak. Ona se danas veoma uspešno bori sa karcinomom dojke, pluća, debelog creva. U tom smislu možemo da kažemo da se danas sa malignitetima živi. Ipak, ono što je presudno za većinu pacijenata jeste da se kancerogene promene otkriju u ranoj fazi, a to je jedino moguće redovnim odlaskom na preglede, naročito kod ginekologa, urologa, da se ne zanemaruje pojava krvi u stolici, učestale glavobolje i brojni drugi hronični simptomi. Pacijenti kojima je dijagnostikovan helikobakter pilori moraju češće da rade kontrole želudca.

Budućnost

Profesorka Danica Grujučić kaže da je budućnost lečenja karcinoma u genetskoj analizi tumora, prema kojoj se određuje ciljana terapija. Ova praksa se kod nas za sada jedino primenjuje u tercijernim zdravstvenim ustanovama kao što je Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije i to samo za pojedine lokalizacije.

Slučaj holivudske glumice

Javnost je bila prilično zatečena i šokirana vešću da je čuvena holivudska diva Anđelina Džoli u cilju prevencije kancera odstranila obe dojke, jajnike i jajovode, jer je njena majka podlegla malignom oboljenju ovih organa. Profesorka Danica Grujučić na to kaže:


- Verovatno da su je na ovakav čin savetovali lekari, koji su genetskim analizama tumora mogli da utvrde kolika je verovatnoća da će i ona da oboli kao i njena majka. Ipak, moja odluka, iako sam lekar, ne bi bila tako radikalna. Da sam u toj situaciji, išla bih redovno na kontrole i pratila promene.

Alternativa

Kada je o primeni alternativnih metoda u lečenju kancera reč profesorka Grujičić savetuje opreznost.


- Znate, mnogi ljudi misle da smo mi lekari produžena ruka neke farmaceutske mafije, što je glupost - kaže profesorka Grujičić. Procedure da bi se neki lek odobrio su veoma složene, godinama se prate, dokazuju i potvrđuju. Dok sa druge strane neki nude čarobni štapić. On definitivno ne postoji. Svojim pacijentima savetujem da dok su pod terapijom ne uzimaju ništa alternativno, jer se dešava da pacijenti dođu sa teškim oštećenjem jetre kod nekontrolisanog uzimanja vitamina B17, nekih ulja za koja veruju da leče kancer...To nije dobar pristup.

I.Kovačić


Broj 289
Na čaju sa...
Vesna Tomić, književnica i pesnikinja
Emocije me čine živom

Kancerogena oboljenja u porastu?
Nek dokažu da nismo otrovani

Nizak pritisak i oscilacije
Nikada ne ustajte naglo!

Težak fizički rad i zdravlje
Nа udaru kičma, srce i sluh

Uticaj misli na DNK
Kletva kao radioaktivno zračenje

Ravni tabani
Operacija samo kada boli

Travarka Radulka Kocić
Melemima i čajevima pomaže u lečenju
psorijaze, cista i hemoroida

Alfalfa biljka
Arapski "otac svih namirnica"

Manastir Đurđevi stupovi
Sve diše i miriše od života

Plaj - tajlandski đumbir
Višestruko koristan

Majski darovi prirode
Lekovi iz krošnje

Mina Lazarević, glumica
Moja biljka

Rešite se viška masnih naslaga
Po dobru formu i u baštu

Suvo četkanje kože
Čisti spolja i iznutra

Podočnjaci
Zeleni čaj smanjuje nadutost

Jagode
Bobice pune zdravlja

Zeleno povrće
Ne podgrejavajte zeleniš

Brza jela
32 Za pola sata na trpezi

Martin Čifers, najpoznatiji poslastičar sveta
Devojke vole čokoladu

Gastronomski hit u svetu
Jestivi zlatni listići

Virtuelno kidnapovanje
Moje dete na tuđem profilu

Poligamija u braku opšeprihvaćena?
"Prva" žmuri - "druga" ćuti

Zdravstveni turizam
Sijarinska banja
Dragulj među brdima

Anketa
Šta uvek može da vas oraspoloži?
Osmeh dragih lica