Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 111
aktuelno izdanje
Umerenost je majka mudrosti

Piše: Biljana Soldatović

Crveno meso je bogatije gvožđem od hrane biljnog porekla. Takođe, bogato je kvalitetnim proteinima, vitaminima B grupe, a sadrži i esencijalne amino kiseline koje su potrebne organizmu. Fosfor iz ovog mesa se lakše apsorbuje od fosfora iz žitarica i mahunarki. Crveno meso je najbogatiji izvor alfa lipoinske kiseline, koja je moćan antioksidant.
Veliki broj žena kaže da jednostavno ne voli meso. To po mišljenju “ dr Melvina Konera, profesora antropologije i bihejvioralne biologije sa Emori univerziteta, nije biološki osnovano. Žene iz pećinskog doba su volele ovo meso a “Današnja averzija je proizvod savremene, privilegovane kulture u kojoj ljudi ne oskudevaju u hrani.”

Sa stanovišta nutricionizma, konzumiranje crvenog mesa sasvim odgovara ženama, jer je ono bogato gvožđem i cinkom, mineralima koje nedostaju u ishrani mnogih žena.
Muškarci koji izbegavaju crveno meso zbog zasićenih masti koje povećavaju rizik od srčanih bolesti i raka prostate, lišavaju se gvožđa, cinka, vitamina kao što su niacin, B6 i B12.
Nove, zvanične australijske preporuke, kažu da bi trebalo jesti 3-4 porcije posnog crvenog mesa nedeljno, jer je ovo meso bogat izvor proteina, gvožđa, vitamina B12 i cinka, a ima malo natrijuma i nije glavni izvor holesterola ili masti. Profesor Džofri Kleghorn iz Kraljevske dečje bolnice iz Brizbejna kaže da je gvožđe važno za decu, a da je posno crveno meso bitan izvor gvožđa.
Rizici po zdravlje od ove vrste mesa dolaze zbog velike količine holesterola pa ga zato treba konzumirati umereno. Redovno konzumiranje crvenog mesa dovodi se u vezu sa dijabetesom tip 2, visokim krvnim pritiskom i artritisom.

Crveno meso povećava rizik od reumatoidnog artritisa
Pojava reumatoidnog artritisa dovodi se u vezu sa kombinacijom genetskih i faktora iz životne sredine. Načinom života može da se objasni 40% rizika. Kada je o ishrani reč, britanski naučnici sa Univerziteta Mančester otkrili su da isrhana siromašna voćem, posebno onim koje je bogato vitaminom C, povećava rizik od inflamatornog artritisa. Takođe, veliki unos crvenog mesa, pokazalo je istraživanje, predstavlja poseban faktor rizika. Pacijenti koji su jeli najviše crvenog mesa bili su pod dva puta većim rizikom da obole od reumatoidnog artritisa. Interesantno, viši nivo unosa proteina iz svih izvora se takođe dovodi u vezu sa povećanim rizikom, dok viši nivo masti, uključujući i zasićene, nema uticaja.

Crveno meso i rak dojke
Konzumiranje crvenog mesa može da poveća rizik od raka dojke. Žene koje su jele 1,5 ili više porcija crvenog mesa dnevno, bile su pod većim rizikom da obole od onog tipa raka dojke koji nastaje kao odgovor na određene hormone. Istraživanje rađeno na 90.000 žena objavljeno u časopisu Arhivi interne medicine, pokazalo je da su žene koje su jele tri ili manje porcija crvenog mesa nedeljno imale manji rizik od raka dojke. Mogućno je i da crveno meso uzrokuje rak dojke osetljiv na hormone zato što izlaže žene supstancama poput hormona. Na primer, heterociklični amini su hemijski slični hormonima.
Žene koje jedu jednu i po porciju crvenog mesa svakog dana, povećavaju rizik od raka dojke za dva puta, u odnosu na žene koje ovo meso jedu tri puta nedeljno ili manje, kažu istraživači sa Harvarda.
Ovo nije prvi put da je crveno meso dovedeno u vezu sa rizikom od raka dojke. Razna istraživanja tokom poslednjih deset godina su dovodila u vezu konzumiranje mesa sa rakom dojke, debelog creva, pankreasa. Jedno od objašnjenja je da se tokom termičke obrade mesa, pre svega tokom prženja, formiraju kancerogene supstance, kao što su heterociklični amini, nitrozamini, policiklični aromatični hidrokarboni.

Crveno meso i rak debelog creva
Istraživanje prof. Dejvida Šakera sa Otvorenog univerziteta upoređivalo je vegetarijansku ishranu i isrhranu u kojoj preovlađuje crveno meso. Zaključak: crveno meso oštećuje DNK, što povećava rizik od raka debelog creva. Rizik od raka je za trećinu veći kod ljudi koji redovno jedu više od dve porcije crvenog mesa dnevno, u poređenju sa onima koji jedu manje od jedne porcije nedeljno.
Pretpostavllja se da razlog leži u prisustvu nitrozamina koji se formiraju u debelom crevu nakon konzumiranja crvenog mesa. Ove supstance mogu da utiču na promene DNK, usled čega se povećava rizik od raka.
Iatraživanje objavljeno u Časopisu Američke medicinske asocijacije (JAMA) pokazuje da se duplira rizik od raka debelog creva kod ljudi čija je ishrana bazirana na crvenom mesu.
Brojni su razlozi zbog kojih bi trebalo da izbegavate crveno meso. Povećan rizik od raka debelog creva samo je jedan. Zasićene životinjske masti iz crvenog mesa i mesnih prerađevina doprinose pojavi srčanih bolesti i aterosklerozi. Crveno meso može da sadrži teške metale, pesticide i neželjene zagađivače iz životne sredine, koji se skupljaju u tkivu krava, a koje čovečiji organizam apsorbuje kada pojede meso.

Crveno meso i druge vrste raka
Ljudi koji jedu govedinu i druge vrste crvenog mesa, dobro pečene, imaju tri puta više šansi da obole od raka želuca od onih koji jedu nedopečeno ili srednje pečeno meso.
Crveno meso i prerađevine od mesa se dovode u vezu sa povećanim rizikom od raka debelog creva, a postoje i dokazi o vezi ovog mesa sa drugim vrstama raka, kao što je rak prostate. Neka istraživanja ukazuju na to da mesne prerađevine, a ne sveže meso, povećavaju ovaj rizik. Povećan rizik se objašnjava mastima iz mesa, odnosno solju i nitratima/nitritima iz prerađevina. A kada se meso termički obrađuje na visokim temperaturama, stvaraju se supstance koje mogu da budu kancerogene. Svetski fond za istraživanje raka i Američki institut za istražvanje raka preporučuju da se unos crvenog mesa ograniči na 500g nedeljno. Dijetetske preporuke za Amerikance kažu da bi to trebalo da bude posno crveno meso, da ga ne treba pržiti, već peći, ili pripremati na žaru.
Neka istraživanja dovode u vezu konzumiranje velikih količina crvenog mesa i raka dojke, debelog creva, želuca, limfoma, bešike, prostate. Profesorka Šila Bingam smatra da su molekuli hemoglobina i mioglobina odgovorni za povećanje ovog rizika, jer tokom njihovog varenja dolazi do procesa nitrozacije u organima za varenje koji dovodi do formiranja kancerogenih supstanci.


Koristi od crvenog mesa
* Bogato cinkom koji je važan za imunitet.
* Sadrži više gvožđa od većine druge hrane; ovo gvožđe se lakše apsorbuje od gvožđa iz drugih izvora.
* Dobar izvor vitamina i minerala, uključujući fosfor, kalijum, magnezijum, selen, B vitamine.
* Izvanredan izvor proteina.

Rizici od crvenog mesa
* Povećan rizik od raka creva je otkriven kod ljudi koji jedu više od dve porcije crvenog mesa nedeljno.
* Mediteranska ishrana u kojoj je crveno meso slabo zastupljeno snižava rizik od Alchajmerove bolesti.
* Preteran unos crvenog mesa povećava rizik od osteoporoze zbog kiselih sporednih proizvoda koji nastaju varenjem velike količine proteina.
* Svakodnevno konzumiranje crvenog mesa udvostručuje rizik od artritisa.
* Crveno meso je bogato zasićenim mastima i holesterolom.
* Više od jedne procije crvenog mesa dnevno udvostručuje rizik od raka dojke, posebno kod mlađih žena.


Smanjite konzumiranje crvenog mesa, spasite planetu!
Istraživači, predvođeni prof. Entonijem MekMajklom, iz Nacionalnog centra za epidemilogiju i zdravlje populacije sa Australijsko nacionalnog univerziteta u Kanberi, navode da 22% ukupne emisije gasova staklene bašte na Zemlji dolazi iz poljoprivrede. Ovi gasovi utiču na globalno zagrevanje. Proizvodnja stoke, uključujući i njen transport i ishranu, učestvuje sa 80% u emisiji ovih gasova iz poljoprivrede. Uglavnom je reč o metanu.
Procenjuje se da bi prosečnih 100g mesa trebalo smanjiti na 90g dnevno do 2050. Pošto se u razvijenim zemljama dnevno pojede do 250g mesa, a u zemljama u razvoju 25g, jasno je ko mora da smanji porciju.
A istraživanje japanskih naučnika je pokazalo da kilogram govedine stvara ekvivalent od 36,4kg ugljen dioksida, više nego što se proizvede tročasovnom vožnjom automobila dok su vam sva svetla u kući upaljena.

Broj 111
U ovom broju:
Ruzmarin leči astmu

Matičnjak čuva srce

Koplja lome oko soje

Cveće pomaže kod "lađe potonu"

Briga grize iznutra

Izmasirajte ukočen vrat

Šolju mleka pa krevet

Makrobiotika protiv letnjih tegoba

U dodatku dijete:
Ravan stomak i bolji seks

Vaspitajte metabolizam

Spremni za bikini