Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 113
aktuelno izdanje
Azil u četiri zida
Strah od spoljnog sveta

Piše: Ž.Štrbo
Strah od otvorenog prostora, javnih mesta i uobičajenih socijalnih kontakata, može od života da načini pravi pakao. Agorafobičar se panično plaši da sam izađe na ulicu, da se nađe među ljudima, da se susretne sa nepoznatim osobama ili da pređe preko otvorenog trga... Pogađa ga izluđujući strah u vidu napada i snažno osećanje da će se izgubiti svest.
Zato on nigde ne ide bez pratioca, ili se zatvara u kuću i prostor kojim veruje da gospodari. A kada se ipak uputi u spoljašnji svet, gleda da bude okružen ljudima kojima je u stanju da upravlja. U takvim prilikama često se i dodatno obezbeđuje noseći neki predmet u kome vidi simbol vlastite moći i sredstvo odbrane. Agorafobija ima tendenciju razvoja od unutrašnje anksioznosti, do straha od odlaska bilo gde.
Čovek kojeg muči agorafobija doživljava spoljni svet kao preteći i neprijateljski. Oseća da tim svetom mora da zagospodari iz odbrambenih razloga, kako ne bi bio napadnut, povređen ili uništen. I istovremeno oseća da nije u stanju da to učini. Svet mu se čini nadmoćnim, nesavladivim. Kada mu na javnim mestima pozli, to je fizički izraz i premeštanje straha da bi mogao biti izložen nasrtajima.

Poštovanje

Povrede od kojih strepi nisu samo fizičke, već i duševne prirode. Agorafobična ličnost se potajno boji da bi mogla biti izložena uvredama, omalovažavanju, izrugivanju ili zanemarena i zapostavljena. Istovremeno strahuje da bi mogla biti predmet zlonamerne pažnje ili krajnje uvredljive nepažnje. I u jednom i u drugom slučaju, uskraćuje joj se poštovanje koje od drugih zahteva. I to uskraćivanje poštovanja je užasava.
Agorafobija je, zapravo, prikriveni strah od nepoštovanja. Zahtev ovakve osobe za poštovanjem, zapravo počiva na pomanjkanju samopoštovanja. Kada joj zahtev za poštovanjem biva onemogućen, osoba se povlači iz sveta i zatvara u svoja četiri zida.
Uz odgovarajući tretman, kod većine dolazi do značajnog poboljšanja stanja i do potpunog nestanka simptoma. Agorafobija, sa ili bez paničnih poremećaja, najbolje se leči bihevioralnom terapijom. Preporučuje se suočavanje sa problemom, po principu - klin se klinom izbija. Postepenom desenzibilizacijom dolazi se do konačnog cilja - oslobađanja od određenog straha.

Lekovi

Od medikamenata dobra kombinacija su: beta adrenergični blokatori (namenjeni su blokiranju stimulativnog efekta adrenalina), antidepresivi (smanjuju nivo anksioznosti) i sedativi/anksiolitici (benzodiazepini, koji takođe utiču na nivo anksioznosti, a koriste se jako oprezno, jer izazivaju pri dužem korištenju zavisnost).
Agorafobičari se ne moraju obavezno plašiti otvorenih prostora. Češće, oni imaju stah od mogućih paničnih osećaja, kada strah postane nekontrolisan. Mnogima se panični osećaji dešavaju i kod kuće, na radnom mestu, u velikim marketima, na mestima za koja se ne može reći da su otvoreni prostori.
U stvari, agorafobija je stanje koje može toliko da dobije na intenzitetu, da osoba koja ima agorafobiju počne da izbegava mesta koja veže uz svoje nelagodne osećaje.

KOMBINACIJA
Agorafobija je u trećini slučajeva udružena s paničnim poremećajem. Dva puta se češće javlja kod žena, a najčešće u srednjim godinama.

KRITERIJUMI
Dijagnostika uzima u obzir sledeće kriterijume:
* psihološki simptomi moraju da budu primarne manifestacije anksioznosti, u odnosu na druge simptome (sumanutosti, opsesivne misli)
* anksioznost mora da bude ograničena na najmanje dve od sledećih situacija: masa ljudi, javna mesta, putovanja, ili putovanje bez pratnje
* izbegavanje fobične situacije mora da bude značajno izraženo

SOCIJALNA FOBIJA
Socijalna fobija kao određena varijacija ovog stanja, javlja se u mlađem životnom dobu i uzrokuje mnoge negativne posldice. Reč je o široko rasprostranjenom poremećaju koji se javlja u skoro svim sredinama.
Osnovne karakteristike kliničke slike socijalne fobije su:
- strah od pogleda drugih ljudi
- strah od predstavljanja
- izbegavanje situacija straha (susret sa autoritetima, korišćenje telefona, primanje gostiju, javni nastupi)

SOMATSKI SIMPTOMI
Kada su izloženi situacijama straha, oboleli često ispoljavaju somatske simptome anksioznosti, kao što su drhtanje, napetost muskulature, muka u stomaku, suva usta, topli ili hladni talasi po telu, glavobolja... Izbegavanje situacija straha često u ekstremnim slučajevima može da vodi do skoro potpune samoizolacije.

Broj 113
Vaš vodič kroz zdrav život

Mirođija
Za lak dan i miran san

Tradicija
Zlatna znanja sa Zlatibora

Jela od korova
-Žari i hrani

Intolerancija na hranu
Tegobe biraju zalogaje

Alzhajmerova bolest
Pamet u preuranjenoj penziji

Bolesti dojke i materice
Godine množe rizik

Dijagnostika
Nokti čitaju tegobe