Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 114
aktuelno izdanje
Čuvajte se instant vitkosti
Piše: B. Z.

Gojaznost je uglavnom posledica nepravilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti. Istraživanja pokazuju da u Srbiji svaka druga osoba ima probleme sa kilažom. Ne mali broj debelih ljudi bezuspešno se podvrgavaju raznim dijetama, što ih dovodi i do psihičke krize.
Do nedavno se smatralo da redukcija telesne težine počinje smanjenim unosom kalorija. Međutim, najnovija istraživanja otkrila su neobičan mehanizam organizma, koji objašnjava neuspeh mnogih dijeta. Reč je o mehanizmu koji se aktivira posle drastičnog smanjenja hrane, odnosno kalorijske vrednosti. Organizam reaguje usporavanjem metabolizma i stvara prirodnu zaštitu tokom gladovanja.
Veoma restriktivne dijete u početku donose značajan gubitak telesne mase, ali što je apstinencija drastičnija, organizam se snažnije brani od gubitka težine. Počinje štedljivije da troši energiju i značajno se usporava gubitak masnog tkiva aktiviranjem mehanizama koji prilikom svakog obroka nastoji da sačuvaja što više rezervi, najčešće u obliku masnog tkiva.
Ako smo prihvatili da zdravlje određuju tri osnovna faktora: duhovna harmonija, fizička aktivnost i ishrana, onda ćemo uspešno sprečiti gojaznost. Obilje i sastav hrane koju koristimo osnovni su uzroci gojaznosti. Gojaznost se definiše kao stanje u kojem postoji prekomerna količina masnog tkiva u odnosu na koštano-mišićni sastav. Ali treba imati na umu da prekomerne količine masnog tkiva mogu imati i osobe normalne telesne težine.
Terapiju gojaznosti treba sprovoditi proverenim metodama.
I izbegavati bilo kakve proizvode za mršavljenje bez registracije leka. Dijetetski proizvodi namenjeni mršavljenju, koji smanjuju resorpciju masti, imaju laksantna svojstva i mogu biti faktori rizika po zdravlje. Posebno su problematični takozvani sagorevači masti koji su veoma opasni. Proizvode za povećanje izdržljivosti i skidanje masnog tkiva niko ne kontroliše. U njima se često nalazi zabranjena kombinacija efedrin-kofein, čija upotreba izaziva drhtanje ruku, agresivnost, znojenje, razdražljivost, impotencuju, a i može da dovede i do moždanog udara. Negativni efekti se daleko pre ispoljavaju kod ljudi koji imaju povišen pritisak i srčane tegobe.
Zapravo, nema mršavljenja bez promene načina ishrane i ne postoje spasonosni proizvodi i formule za skidanje suvišnih kilograma. Uzroci gojaznosti mogu da budu i genetski, ali na njih se kaaleme ostali faktori gojaznosti. Važnije je stvoriti naviku i redovno pratiti telesnu težinu. Za to je potrebno da znamo neke parametre koji su bitni za odstupanje od normale.
Jedinica uhranjenosti (Body Mass Indedž) - prvi je parametar za procenu uhranjenosti, odnosno zdravstvenih rizika debljine. Pri njegovom određivanju treba izmeriti težinu u kilogramima, visinu u santimetrima i podeliti sa kvadratom visine (BMI= kg/cm2). Prema vrednostima ovog indeksa telesne težine utvrđuje se stepen uhranjenosti, odnosno zdravstveni rizik od pojave bolesti ili pogoršanja postojećih bolesti zbog gojaznosti.
Za određivanje zdravstvenih rizika veoma je važan parametar i ukupna količina masti i njihov raspored. Izdvajaju se dva tipa:
* Gornja distribucija - androidni tip gojaznosti (jabukčasti), kada je masno tkivo koncentrisano oko trbuha i u gornjim delovima tela. Ovaj vid gojaznosti povećava rizik za pojavu povišenog pritiska, srčanih oboljenja i dijabeta tipa II.
* Donja distribucija - genoidni tip gojaznosti (kruškasti), kada je masno tkivo koncentrisano oko struka, kukova i butina. Češći je kod gojaznih žena.

Distribuciju masti potrebno je odrediti kako bi se utvrdilo i da li postoji centralna gojaznost koja ukazuje na povećano prisustvo masti na unutrašnjim organima. To se procenjuje merenjem obima struka i kukova (podeliti obim struka sa obimom kukova). Dobijena vrednost je značajan parametar prisustva centralne gojaznosti. Granične vrednosti su <Đ>>1 za muškarce, a <Đ>>0,8 za žene. Prisustvo unutrašnjih masti udruženih sa povišenim pritiskom, smanjenom tolerancijom na glukozu, uz povišeno lučenje insulina, povišene trigliceride i smanjene vrednosti dobrog holesterola (HDL), označavaju se kao sindrom Dž, koji prethodi razvoju kardiovaskularnih bolesti.
Struk može veoma jasno da ukaže na povećan rizik za oboljevanje. Muškarci čiji je obim struka preko 94 cm (vrednosti BMI u granicama normale) treba što pre da promene način ishrane i da pojačaju fizičku aktivnost. Dok su oni sa strukom preko 102 cm u jako povećanom riziku za pojavu bolesti. Žene čiji je obim struka preko 80 cm (vrednosti BMI u granicama normale) takođe treba da promene način ishrane i povećaju fizičku aktivnost, a obim struka preko 88 cm ukazuje na jako povećan rizik za oboljevanje.

Kako definisati optimalan način ishrane. U moru informacija treba proceniti šta je obična reklama, a šta ozbiljan predlog koji obezbeđuje dugoročne rezultate. Recept za uspešno skidanje kilograma je kombinacija više faktora među kojima su presudni: motivacija, pojačana fizička aktivnost, ciljana restrikcija kalorija, dobar raspored obroka, uspešno održavanje smanjene telesne težine uz doslednost u promeni sadržaja ishrane i loših navika.
Restrikcija telesne težine i njeno održavanje na zadovoljavajućem nivou zahtevaju trajne promene načina ishrane i značajne promene životnih navika. Sve dijete daju manje-više samo početne rezultate. U prvih šest meseci nakon postignutih efekata, visok procenat osoba napušta principe kontrolisane ishrane, a nakon godinu dana 90% njih se više ne pridržava dijete, ne kontroliše težinu i ponovo počinje da se goji. Pet godina nakon početka dijete, samo 5-10 odsto uspe da očuva postignutu telesnu težinu, a ostali se ponovo vraćaju na početnu kilažu ili se još više ugoje. Počinjati dijetu na određeni period, nije odluka o trajnom već o privremenom smanjenju telesne težine.
Fizičku aktivnost takođe treba dosledno sprovoditi i uklapati u dnevni ritam života. Teško je tvrditi da se nema pola sata za šetnju. Odlučite koje telesne aktivnosti ćete upražnjavati, proverite BMI i eventualno prisutvo centralnih masnoća.
Pre konačne odluke o izboru dijete, proverite još jednom:
- da li preporučena dijeta sadrži "čudesne namirnice"
- da li su fizičke aktivnosti minimalne ili izostavljene
- naglašava li se brz gubitak kilograma
- da li sadrži tačno određene kombinacije namirnica
- sadrže li belančevine i hormone tireoide
- da li su preparati higijenski ispravni

Neodgovorne, komercijalizovane i šarlatanske dijete ne doprinose razvijanju životnih navika, koje su ključ rešenja za trajno smanjenje telesne težine. Zdravstveni poremećaji udruženi sa prekomernom težinom zahtevaju poseban oprez i u sprovođenju dijete. Najbolje je konsultovati se sa lekarom. Jer dijetetski proizvodi nikako nisu lekovi i ne treba im mnogo verovati.

Vukosava Stevanović, apotekar
Za potpunije informacije obratite se
časopisu "Bilje i Zdravlje"
ili Savetovalištu "DEMETRA"
na telefon 011/2186-451

NACIONALNA STRATEGIJA
Početkom godine u Srbiji je usvojena Nacionalna strategija za prevenciju nezaraznih bolesti, u kojoj posebno mesto zauzima i borba protiv gojaznosti. Ovaj dokument je usklađen sa evropskim standardima i predviđa da se do 2015. godine u našoj zemji zaustavi širenje ove svojevrsne epidemije debelih, pa čak i smanji broj gojaznih. Gojaznost je ocenjena kao jedan od vodećih faktora rizika u nastanku i razvoju kardiovaskularnih bolesti koje su najčešći uzrok smrtnosti.

Broj 114