Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 120
aktuelno izdanje
Nekom majka, a nekom zla maćeha
Piše Ivan Vukić, savetnik zdravih navika
Čovek je davno došao na ideju da treba da izbaci meso iz ishrane. Još u staroj Grčkoj, pojedini filozofi zastupali su tezu vegetarijanstva. Neki od njih otišli su toliko daleko da su svojim potencijalnim učenicima kao uslov za pohađanje njihovih škola postavljali vegetarijansku ishranu! Filozofi su, kako je zapisano, govorili da će njihovi učenici bolje da razmišljaju i imaju bistar um ukoliko ne budu jeli meso, jaja i mleko. Iako su se svi divili mudrosti filozofa, ideja vegetarijanstva nije zaživela sve do druge polovine dvadesetog veka (što će reći do pre 50-60 godina).

RAĐANJE IMPERIJE VEGETARIJANACA
Priča o savremenim vegetarijancima stigla je iz Amerike. Posle drugog svetskog rata, kada se tamo standard polako popraviljao, određen broj ljudi shvatio je da proizvodi od životinja koje se gaje na farmama, nisu zadovoljavajućeg kvaliteta jer u sebi imaju značajnu količinu otrova, hormona i antibiotika. Pošto u to vreme nije postojala adekvatna ponuda organski gajenih namirnica, najlakše je bilo izbaciti životinjske a zameniti ih, manje zagađenim, biljnim namirnicama. U početku je vegetarijanstvo predstavljalo trend. Bilo je „in“ da se meso zameni sojom, a u propagiranju ovakvog životnog stila prednjačile su javne ličnosti. Šezdeset godina od svog ponovnog rođenja, vegetarijanstvo je postalo prava imperija. Danas ljudi postaju vegetarijanci iz krajnje različitih pobuda: jedni zbog, već pominjanih, otrova u mesu, drugi zbog verovanja da će im razmišljanje biti jasnije kao u grčkih mudraca, treći smatraju da je nepravedno oduzeti nekome život da bi se nahranio (ne znam šta lavovi misle o ovom pitanju), četvrti vele da u ljudskoj prirodi nije da jede meso, peti misle da će izbacivanjem mesa iz ishrane početi da se hrane zdravo, ostali jer je to „kul“.

KOLIKO SU STROGI
Videli smo da ljudi iz različitih ubeđenja izbacuju hranu životinjskog porekla iz svoje ishrane. Međutim, ne izbacuju svi baš sve. U zavisnsti koliko su strogi, vegetarijance možemo podeliti:
1.VEGANI. Najekstremniji vegetarijanci. Oni ne unose ništa što je životinjskog porekla. Niti meso, niti jaja, mleko, mlečne proizvode. Oni najrigorozniji smatraju da pravi vegan ne treba da jede ni med. Takođe se u okviru ove grupacije izdvaja podgrupa onih koji zagovaraju ishranu isključivo sirovim biljkama.
2.LAKTO-VEGETARIJANCI. Lakto, znači mleko, dakle, u ovoj grupi se nalaze oni koji od životinjskih proizvoda unose jedino mleko i mlečne prerađevine, a zauzvrat se odriču mesa i jaja. U glavnom ljudi postaju lakto vegetarijanci jer smatraju da je nepravedno oduzeti život nekome da bi se nahranio.
3.LAKTO-OVO-VEGETARIJANCI. To je najblaži oblik, gde osoba ne konzumira meso, dok su jaja i mleko „dozvoljena hrana“. S obzirom da većina vegetarijanaca pripada navedenoj grupaciji, obično se pod pojmom VEGETARIJANAC podrazumeva pripadnik ove zajednice.

ČETIRI TEŠKE GREŠKE

Ishrana na vegetarijanski način može da bude korisna, ali može da bude i pogubna. Da vidimo o čemu se radi...
Prva greška. Kada se nešto izbaci iz ishrane, neophodno je da se nešto drugo ubaci. Ne možemo jednostavno prestati da jedemo meso i jaja, a da zauzvrat ne povećamo količinu mahunarica i uljarica. Ili, ako se odreknemo mleka, jogurta i sira, moramo da povećamo količinu zelenog lisnatog povrća (kelj, brokoli, peršun) i uvedemo turšiju (posebno kiseo kupus) kao sastavni deo našeg menija. Na taj način nećemo dozvoliti da obolimo od nedostatka kalcijuma ili nedovoljnog unos proteina.
Druga greška. Industrijski vegetarijanizam odnosno, loša zamena. Većina savremenih vegetarijanaca pravi ovu grešku. Od njih se često mogu čuti izjave da su meso, mleko i jaja „loši“. Šta to znači „loši“ i zbog čega, mnogi od njih ne umeju da objasne. U svakom slučaju, vegetarijanac smatra da je štrudla sa jabukama zdravija od kuvanog jajeta, da je pašteta od soje bolji izbor od barene piletine, ćuretine ili ovčetine, da je sojin margarin bolji od životinjskih masti i da su viršle od soje zdrava zamena za standardne. Na žalost nije baš tako. Prerađevine od mesa i prerađevine od soje imaju negativnih efekata na zdravlje ljudi. Zameniti jedno drugim jeste, kako bi naš narod rekao: „presipanje iz šupljeg u prazno“. Ukoliko želite da budete vegetarijanac da biste se zdravije hranili imajte na umu da industrijski proizvodi od soje ili bilo kakve industrijske zamene (npr. pirinčano mleko u prahu) nimalo ne koriste vašem zdravlju već ga direktno ugrožavaju.
Treća greška je korišćenje biljnih proizvoda, koji su dokazano štetni (na primer: šećera, peciva, belog brašna, testenina). Šećer, definitivno, narušava dobro zdravlje. Moderno društvo ga upotrebljava u prevelikim količinama. Vegetarijanci nekako to previđaju, i zbog toga stoji savet da izbegavaju šećer jednako kao i meso.
Četvrta greška. Vegetarijanac je zaboravio odakle mu potiče ime. Da podsetimo reč VEGETArijanac potiče od engleske reči VEGETAbles, što znači povrće. Osnovu vegetarijanske ishrane trebalo bi da čini upravo mnogo svežeg povrća (brokolija, karfiola, luka, kupusa, šargarepe, krastavca, kelja, prokelja, peršuna, paškanata, celera, cvekle, salate...). Na žalost, retko koji vegetarijanac sadašnjice ima u svojoj ishrani ovako raznovrsan asortiman svežeg povrća.
Zeleni problemi
Zbog neadekvatne ishrane (koja je najčešće uzrokovana pomenutim greškama), vegetarijanci imaju mnoštvo zdravstvenih problema. Najučestaliji su: kandida, nedostatak kalcijuma, vitamina B12, anemičnost, problemi sa limfnim sistemom, alergijama, hormonalni poremećaji (prvenstveno rada tiroidne žlezde)...

KOME KORISTI A KOME NE
Koristi od PRAVILNE vegetarijanske ishrane su mnogostruke. Prva pogodnost u nizu jeste pročišćujući efekat hrane. Organizam se oslobađa otrova, kojih u sadašnjem vremenu ima sve više. Druga korisna stvar jeste vitkija linija, a treća veća energija tokom čitavog dana. Još jednom moram da naglasim da se možete okoristiti jedino od PRAVILNE vegetarijanske ishrane.
Oni kojima prelazak na vegetarijansku ishranu može da donese blagodet su:
*osobe sa viškom kilograma
*ljudi koji su u dosadašnjoj ishrani koristili previše mesa, mleka ili jaja
*osobe sa krvnom grupom A i AB
*fizički neaktivne osobe
*ljudi stariji od 45 godina

Rigorozna vegetarijanska ishrana se ne preporučuje:
*osobama sa nultom krvnom grupom (poželjno je izbaciti samo mleko)
*sportistima i fizički aktivnim ljudima
*deci i tinejdžerima (najbolji izvor proteina i masnoća:riba)
*osobama na hemo i zračnoj terapiji (zavisno od slučaja)
*osobama koje se oporavljaju od teških bolesti (potrebna pojačana, a ipak zdrava ishrana)
*mršavim osobama koje nikada nisu volele da jedu meso, a uživale su u mleku i mlečnim proizvodima

Pažnja: Budite svesni da ne morate da pravite izbor „sve ili ništa“. Nekome neće koristiti da potpuno izbaci meso iz upotrebe, ali bi mu jako prijalo da značajno smanji njegovu količinu. Isti je slučaj sa jajima, mlekom i mlečnim proizvodima. Važno je ipak, potruditi se da pronađete proizvode organskog kvaliteta. Moguće je da niste na to obraćali pažnju, ali se u našoj zemlji mogu naći proizvođači koji idu u susret organskim standardima.

Broj 120
U ovom broju

Melemi od kore drveta

Lekovi iz kuhinje

Homeopatski lekovi
Stop za komplikacije

Malokrvnost
Med vraća boju u obraze

Vrtoglavice
Ringišpil iz lavirinta