Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 124
aktuelno izdanje
Virus gripa u zasedi
Piše: J. Matijević
U januaru, po rečima epidemiologa, virus gripa je uveliko prisutan, ali još “pritajen”. Kad se javi, to je , po definiciji,epidemija. Pitanje je samo da li je niskog, srednjeg ili visokog intenziteta.
- Kod nas, sezona gripa traje 6 do 8 nedelja (sam virus opstaje čak i 12), a najviše prenošenja ima u februaru i martu – kaže primarijus dr Predrag Kon, epidemiolog, načelnik Jedinice za imunizaciju Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu. - Ovo je bolest koja obara imunitet i može da izazove mnogobrojne bakterijske komplikacije kao što su: upale pluća, sinusa i uva, ali i takozvana primarne pneumonije (upale pluća sa krvarenjem) koje se javljaju tokom 72 sata od početka bolesti i ne retko ima fatalan ishod. Od gripa praktično obolevaju svi koji su osetljivi, a najosetljiviji su deca od 6 meseci do 2 godine, školarci i stariji od 65 godina.
Naš sagovornik podseća da je preporuka Svetske zdravstvene organizacije da se vakcinom od gripa zaštite svi koji to žele, bez obzira na godine, pol, zanimanje i neke hronične bolesti. Ovo mišljenje, kaže, dele i predstavnici Evropskog centra za kontrolu bolesti.
- Važno je da naši sugrađani shvate da vakcina protiv gripa nije lek već prevencija i da bi trebalo da se vakcinišu na vreme. Vakcina je posebno važna za starije od 65 godina, naročito one kojima zdravlje još nije narušeno, jer tako na vreme stiču zaštitu. Obavezna je i za hronične bolesnike koji imaju probleme sa plućima, srcem i bubrezima, kao i za one koji imaju slab ili narušen imunitet zbog drugih oboljenja. Ova vakcina je potpuno bezbedna za sve, a alergijske reakcije na nju su toliko retke da su praktično zanemarljive.
Kada je reč o vakcinaciji dece mišljenja lekara su različita.
- Jedni smatraju da bi decu trebalo pustiti da preleže grip, jer tako stvaraju prirodni imunitet, dok se drugi zalažu da se i ona vakcinišu pošto se i tim načinom stvara prirodna zaštita od virusa. Razlika je samo u tome što se vakcinom ona izaziva veštačkim putem. Ipak, naše kolege iz sveta preporučuju da bi bilo dobro da se vakcinišu deca starija od šest meseci.
Dilema među stručnjacima postoji i kada je reč o vakcinaciji trudnica.
- Jedno je sigurno: vakcina se ne preporučuje u prvom tromesečju trudnoće, jer se u tom periodu formiraju organi ploda. S druge strane, vakcina se preporučuje trudnicama kojima se datum porođaja poklapa sa očekivanim periodom “vrhunca” epidemije (u februaru ili martu). Tako će da budu zaštićeni i majka i beba.
Ipak, kaže dr Kon, odluka je na trudnicama, koje bi svakako o tome trebalo da se konsultuju i sa lekarom.
- Kod svih ostalih važno je da se jave lekaru čim se pojave prvi simptomi. To su malaksalost, nagli porast temperature praćen bolovima u mišićima i zglobovima, kao i respiratorne tegobe, kašalj, kijanje. Ako se virusu suprotstavite u prvih 24, a najkasnije do 48 sati od početka bolesti, lekar, pored uobičajenih preparata za snižavanje telesne temperature, vitamina C, čajeva, odmora i čestog provetravanja prostorije u kojoj pacijent boravi, može da prepiše i antivirusnu terapiju koja znatno ublažava tegobe i utiče da se virusi sporije razmnožavaju. Jer, sve bakterijske komplikacije nastaju čak i kod zdravih koji nisu hronični bolesnici. Takođe, važno je da se shvati da je grip teška bolest jer postoji veliki broj ljudi kod kojih on pokrene sve što je već “načeto” u organizmu, pa obolelo i slabo, postaje još slabije.
Doktor Kon podseća da u narodu postoji verovanje i subjektivno ubeđenje da im kod gripa i u prevenciji pomažu različiti narodni i prirodni lekovi, ali ističe da za to nema potvrde u naučnoj medicini.
- Kao prevencija često se koriste beli luk, propolis, mleč i različiti topli napici. Čak i kuvano vino. U tome ima istine, jer toplota povećava otpornost organizma a i virusi se najbolje razmnožavaju na nižim temperaturama (oko 33 stepena Celzijusa), dok ih viša ubija. Zato topli čajevi i supa, donekle pomažu. Lično, verujem da je san najbolja preventiva ne samo od gripa već od svih bolesti, jer san krepi.
Konačno, poručuje naš sagovornik, mora da se ima na umu da sredstva za jačanje imuniteta ne mogu da spreče pojavu bolesti, ali mogu da ublaže njen tok.

LOŠE NAVIKE
- Iako svake godine podsećamo građane na dobre strane vakcinisanja, u našoj zemlji se od gripa zaštiti svega 3-4 odsto stanovnika. Kada bi se vakcinisali svi koji bi to trebalo da urade, u Srbiji bi bilo neophodno da se obezbedi oko milion doza što bismo mogli da uradimo. Nažalost, većina ignoriše naše apele – ističe dr Predrag Kon.

TREĆI “UBICA”
- Iako može da deluje nestvarno, zvanični statistički podaci ukazuju da je grip treća najsmrtonosnija bolest u svetu – naglašava naš sagovornik. - Kao uzroci smrti na prvom mestu su kardiovaskularne, na drugom maligne bolesti a na trećem je grip. Slika često izglda drugačije jer se prilikom prezentacije podataka o uzrocima smrti, pre gripa navodi smrtnost u saobraćanim udesima i one koje su posledica naslednih bolesti. Ali, smrt u saobraćajnoj nesreći nije bolest, a smrtnost od naslednih bolesti je nešto što je manje-više predodređeno.

ZAŠTITA
- Mnogo manje obolelih od gripa i respiratornih infekcija bilo bi kada bi oni koji su nosioci virusa bili pažljiviji. Mi nemamo naviku kao što je imaju pojedini narodi na Dalekom istoku da, ako bolujemo od ovih bolesti, preko usta i nosa stavljamo platnene maske. Bilo bi više nego korisno da umesto njih barem upotrebljavamo maramice – poručuje dr Kon.

Broj 124
Čajevi za dobro raspoloženje

Biber pospešuje varenje

Lan i kamilica leče gastritis

Homeopatijom protiv upale pluća

Pokret otvara dušu