Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 170
aktuelno izdanje
Samo tri zalogaja manje ...
Dr Dragan Micić

Piše:Bratislava Laćarak

Gojaznost, koja je poprimila razmere svetske epidemije, nije mimoišla ni našu zemlju, a procenjuje se da svaki drugi žitelj Srbije ima problema sa prekomernom telesnom težinom. Najnoviji epidemiološki podaci govore da u našoj zemlji ima 18 odsto gojaznih, među kojima čak 1,5 odsto onih kojima indeks telesne mase prelazi alarmantnu cifru 40 i 33 odsto sa prekomernom telesnom težinom. A gojaznost nije samo estetski nedostatak, već ozbiljan zdravstveni problem koji može da dovede do brojnih drugih komlikacija, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinom.
Jedna od osnovnih karakteristika gojaznosti je nagomilavanje masti u predelu trbuha. Prema najnovijim kriterijumima za evropsko podneblje, koji su prošle godine znatno pooštreni, signal opasnosti od gojaznosti je obim struka veći od 94 centimetra za muškarce i 80 centimetara za žene.

EPIDEMIJA
- Promenjeni uslovi životne sredine, smanjena fizička aktivnost i višak hrane, koja može da se kupi na svakom ćošku, doveli su do eksplozije epidemije gojaznosti u svetu, pa i u našoj zemlji – kaže u razgovoru za “Bilje i zdravlje” akademik Dragan Micić, načelnik Odeljenja za lečenje gojaznosti Instituta za endokrinologiju, dijabetes i metaboličke poremećaje Kliničkog centra Srbije. - Srbija se, nažalost, kada je reč o gojanosti, vrlo brzo uključila u svetske trendove. Tome su svakako doprineli i stresovi kroz koji smo prošli, godine traum, koje smo pokušali da ublažimo hranom. Naš organizam je takav da posle 50-e godine, svake sledeće dobijemo po pola kilograma. Za deset godina, to je pet kilograma više. Biće veliki terapijski uspeh ako uspemo ovo da zaustavimo.

Evropska povelja borbe protiv gojaznosti, kojom su se 52 zemlje Evrope obavezale da aktivno sprovode program borbe protiv gojaznosti, predviđa da će se u Evropi, možda, tek 2015. godine postići pomak, i da će se epidemija gojazosti, koja još ide uzlaznom putanjom, zaustaviti.

Održavanje telesne težine u željenim okvirima nije nedostižan zadatak, zahteva samo dosta volje i odlučnosti:

- dovoljno je da se energetski unos smanji za 500 kalorija dnevno. Ovo lako može da se preračuna iz namirnica, a praktično je dovoljno da se poslednja tri zalogoja u svakom glavnom obroku, a trebalo bi da ih bude tri, ostavi u tanjiru.

- savet je i da se poveća fizička aktivnost, a dovoljno je svega 10-15 minuta intenzivne šetnje svaki dan. Ovaj recept vodi željenom gubitku postojeće težine za pet do 10 odsto, u periodu od tri do šest meseci.

- Kada gubite telesnu težinu postoje dve faze – jedna je gubitak viška, a druga prevencija ponovnog dobijanja izgubljenih kilograma. To su dva procesa. Iskustva govore da je ovaj drugi proces daleko teži. Zato što u organizmu imamo savršeni kontraregulatorni hormonski odgovor, takozvani “škrti gen” koji se panično brani od gubitka telesne težine. To je proisteklo iz razvoja organizma tokom evolucije.

PORCIJA
Ipak, postoji način da se i ovom “škrtom genu” doskoči. Naime, da se izgubljeni kilogrami ipak ne bi vratili, dovoljno je da se nastavi sa redukovanom ishranom i povećanjem fizičkog napora.
- Ako obrok ima dva jela, u praksi se pokazalo da ako prvi tanjir prepunite, sipaćete tako i drugi, a ako ste umereni u prvom, bićete i u drugom. Treba izbegavati jedan obrok dnevno, a preporuka je da se za svaki obrok lepo postavi sto, sedne, i posle svakog zalogaja, odloži viljuška ili kašika pored tanjira. Obrok će duže trajati, ješćete polako, i uživati u ukusu hranu. Brzo uzimanje hrane povećava količinu, a kad jedete jedno po jedno, poješćete manje.
Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vreme da se zamislimo nad našim kilogramima, jer budućnost koja nas čeka ako nastavimo ovim tempom nije ni malo “ružičasta”. Kako su sa problemom gojaznosti udruženi rizici od kardiovaskularnih bolesti, povišenog pritiska, infarkta, šloga, dijabetesa i mnogih drugih, lekari apeluju da se ovim preventivnim merama na vreme zaustave oboljenja koja utiču na kvalitet života.
- Potvrđeno je da se čak i neki karcinomi javljaju češće osobama koje imaju problema sa viškom kilograma. Ženama karcinomi dojke i endometrijuma, a muškarcima debelog creva i prostate.

MATEMATIKA ZA BUCE
Stepen gojaznost lako može da se utvrditi na osnovu indeksa telesne mase. Izračunava se tako što se telesna težina u kilogramima podeli sa kvadratom telesne visine izražene u metrima. Na primer, osoba koja ima 190 centimetara i 100 kilograma, indeks telesne mase može da izračuna tako što će cifru 100 podeliti sa kvadratom broja 1,9.
Normalan indeks telesne mase je od 20 do 25. Prekomerna težina je u rasponu od 25 do 30. Indeks veći od 30 imaju gojazni, a ovde opet postoji podela na stepene. Prvi stepen gojaznosti je od 30 do 35, drugi od 35 do 40, a više od 40 je morbidna gojaznost.

UTICAJ SIROMAŠTVA
- Siromaštvo ima veliki uticaj na razvoj gojaznosti. Ranije se mislilo da je ovaj problem vezan za bogate, međutim, desilo se upravo suprotno. Energetski bogata hrana nije skupa, pa zato siromašniji kupuju ono što mogu, iako to nije zdravo. Gojaznost počinje da hara u zemljama u kojima nismo očekivali da će tako biti - upozorava akademik Micić.

NE NA SVOJU RUKU
- Smatramo da je lekar taj koji treba da pregleda bolesnika i da da savet koja terapija je najbolja za rešavanje problema sa viškom kilograma. Preparati koji mogu da se kupe u apotekama nisu prošli stručna medicinska ispitivanja, nije utvrđena njihova terapijska efikasnost, niti je zvanično dokazano da li mogu da štete – navodi dr Micić.

DECA
-Gojazno dete je budući gojazni bolesnik. Deca su vrlo podložna efektima reklamiranja, brze hrane oko škola, zato je na lekarima opšte prakse da prepoznaju problem na vreme i da ih merama redukcione ishrane i povećane fizičke aktivnosti vrate na normalan put razvoja. Pokušavamo da vratimo ono što smo nekada imali u školama, užine koje su propisali nutricionisti. U planu je i pravljenje više biciklističkih staza, širokih šetališta, dobro osvetljenih, sigurnih mesta za rekreaciju i uživanje – ukazuje akadedemik Micić.

Broj 170
Akademik Dragan Micić o gojaznosti
Samo tri zalogaja manje ..


Od raži i ječma, a nije pivo
Kvas krepi začas


Teta – tehnika
Spas iz podsvesti


Pedagogija
Naučite decu da uče

Hrana
Kad dunja zamiriše


Belo jača telo


Med prema bolesti


Slobodan Beštić
Profesor glume
student
homeopatije


Maja Ognjenović
Miloš i pobeda u srcu


Ljubav i strast
Žena je čuvar vatre