Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 189
aktuelno izdanje
Koža bira vrstu zaštite
Dobar preprat za sunčanje
štiti od UVA i UVB zraka

Piše:J. Matijević
Preparat za zaštitu od sunčevih zraka obavezno namažite po celom telu, 15-30 minuta pre planiranog izlaska iz kuće i izlaganja suncu, jer je toliko potrebno da se rasporedi, veže i naparavi zaštitni film. Ako ste na plaži, ponovo se namažite posle dva-tri sata, ali i obavezno posle svakog plivanja, tuširanja ili pojačanog znojenja. Ipak, kreme za sunčanje su samo deo zaštite od sunčevih zraka pa je neophodno i da:
1. izbegavate da budete napolju između 11 i 16 časova kada je sunčevo zračenje najače
2. nosite prikladnu, gusto tkanu garderobu, šešire sa širokim obodom i naočare sa UV zaštitom
3. izbegavate solarijume
Ovako o zaštiti od štetnog delovanja sunčevog zračenja govori asistent dr Dušan Škiljević, dermatovenerolog Klinike za dermatovenerologiju KCS i naglašava da je neophodno da se ove mere zaštite kombinuju. U suprotnom, ni najbolja krema ne pomaže.

DOBAR PREPARAT
Prema rečima našeg sagovornika, dobar preprat za sunčanje trebalo bi istovremeno da štiti od UVA i UVB zraka, kao i da ima odgovarajući faktor zaštite (SPF). Kvalitetni preparati za odrasle obično su kombinacija više sastojaka, od kojih jedni apsorbuju zrake, a drugi ih blokiraju, dok bi oni namenjeni deci trebalo da imaju samo fizičke blokatore. Podloga preprata je, takođe, vrlo važna, jer od nje zavisi efikasnost zaštite. Danas mogu da se kupe preparati poput krema, losiona, mleka, ulja, gelova, stikova ili sprejeva za zaštitu različitih tipova kože kao što su suva, masna ili kombinovana. Sastojci koji štite uglavnom su rastvorljivi u mastima, pa su zato proizvodi koji su „masniji“, iako estetski manje prihvatljivi, praktično najbolji. Gelovi ne ostavljaju masne tragove, ali sadrže manje sastojaka i, ponekad, alkohol koji može da nadraži kožu. Pogodni za upotrebu su i sprejevi to jest aerosoli, ali se njima teško postiže ravnomerna raspoređenost zaštitnog sloja - objašnjava dr Škiljević i poručuje da svi preparati imaju dobre i loše osobine i da bi trebalo odabrati onaj koji najviše prija tipu kože.
Preprati za sunčanje trebalo bi da:
* sadrže što manje alkohola jer nadražuje kožu kao i parfema i konzervansa koji mogu da izazovu različite rekcije na koži uključujući i pojačanu osetljivost na sunce
* budu fotostabilni (da se ne razgrađuju na suncu)
* budu vodootporni, to jest da se u vodi ne razgrade odmah (imaju oznaku "water resistant").

ODABIR FAKTORA
- Oni koji imaju fototip kože jedan ili dva, svetle su kože sa mnogo pega, brzo izgore i skoro nikada ne pocrne, pa bi trebalo, bilo gde da su, da koriste preparate sa zaštitnim faktorom 30 ili više. Oni koji su fototip tri ili četiri mogu da koriste i preparate sa faktorom 15 ili 20, ali bi i jedni i drugi trebalo obavezno da se pridržavaju i drugih mera zaštite.
Važno je da se shvati da faktor zaštite, kako kaže naš sagovornik, osim od fototipa kože, zavisi i od sredine u kojoj se boravi.
- Niti je jednaka zaštita potrebna svima koji se nađu na jednom mestu, na primer na plaži, niti je jednoj koži neophodna ista zaštita u aprilu i julu, u Srbiji ili u Egiptu. Kada se odredi faktor važno je da se zna da preparati za zaštitu, bez obzira na SPF, nisu namenjeni produženju boravka na suncu, već da omoguće efikasnu zaštitu za vreme koje mora da se provede napolju - naglašava dr Škiljević i podseća da se ova procena odnosi na one koji imaju zdravu kožu. - Oni koji imaju neki faktor rizika za obolevanje od raka kože ili oboleli koji uzimaju lekove koji povećavaju osetljivost kože na sunce, moraju mnogo više da se zaštite i da koriste preparate sa najvećim SPF bez obzira na fototip kože.

NIVO ZAŠTITE
- Faktor zaštite (SPF) označava koji nivo zaštite pruža neki preparat, odnosno koliko puta duže tako zaštićena koža može da bude izložena sunčevim zracima a da ne pocrveni. Na primer, ako neko na suncu bez zaštite pocrveni za 15 minuta, sa zaštitnom kremom koja ima SPF 20, trebalo bi da pocrveni tek za 300 minuta (20x15) to jest za šest sati. Ovi podaci su, međutim, samo orijentacioni, jer se u praksi pokazalo da većina obično ne namaže dovoljno preparata kao i da se tokom dana, osim ako su na plaži, retko ponovo namažu pa je i zaštita, praktično, manja. Osim toga, oznaka SPF se odnosi samo na UVB dok se za UVA zrake, koji su takođe štetni, nivo zaštite označava zvezdicama, pa jedna daje slabu, a četiri najveću zaštitu - objašnjava dr Škiljević i podseća da nivo zaštite ne raste proporcionalno sa faktorom, što znači da, na primer SPF 30 ne blokira dva puta više zraka od SPF 15, već samo nekoliko procenata više.

ZRAČENJE U HLADU
- I „najdeblja“ prirodna hladovina propušta polovinu sunčevog zračenja, suncobrani i više, a oblaci mogu da propuste i do 80 odsto štetnih UV zraka. Prozorsko staklo zaustavlja UVB, ali ne i UVA zrake. Sve ovo su činjenice kojih mora da se bude svesan kada se odlučuje o vrsti i nivou zaštite - podseća dr Škiljević.

Broj 189
Poznati o zdravlju
Ašhen Ataljanc
Dragoljub Ljubičić Mićko

Lečenje biljem
Origano kao antibiotik
Lavanda na 30 hektara
Masaža malinama
Pitajte travara

Leto
Najčešće tegobe
Koža bira kremu
Sladoled za zubobolju

Dijabetes

Ne zanemarujte ranicu na nozi

Deca i raspust

Bake meka srca
Poverenje širi krila

Seks

Razgovor budi strast

Tajni recept Šuljagića sa Murtenice
Žutotrn leči jetru

Vreme lavande

Pod Suvom planinom kao na Hvaru

Operacija na srcu

Posle reza 3 meseca opreza