Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 102
aktuelno izdanje
Strašno lice terora
Mentalno zdravlje: Mobing
Piše: Biljana Soldatović
Iako, verovatno, postoji oduvek, mobing je relativno nov pojam. Mnogi su mobing osetili na svojoj koži, mada možda nisu ni znali šta im se dešava. O tome šta je mobing, kakve su mu posledice i kako se boriti protiv onih koji vas maltretiraju na poslu, razgovaramo sa dr sc. med. Mirjanom Vuksanović, kliničkim psihologom iz sektora funkcionalne dijagnostike Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković" (Beograd, Palilula).

Termin mobing je prvi upotrebio nemački Nobelovac Konrad Lorenc, istražujući agresivno ponašanje nekih životinja koje se udružuju protiv jednog člana, napadaju ga i teraju iz zajednice. Nemački psiholog Hajnc Lejmen sedamdesetih godina prošlog veka prvi upotrebljava termin mobing da objasni odnose među ljudima na poslu. Šta tačno označava ovaj pojam?
- Lejmenova defincija glasi da je to psihološki teror u poslovnom životu koji se odnosi na neprijateljsku i neetičku komunikaciju usmerenu na sistematičan način, od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se odbrani i koji se u ovoj poziciji drži pomoću stalnog maltretiranja. Ove aktivnosti su veoma učestale (najmanje jednom nedeljno) i sprovode se u dužem razdoblju (najmanje šest meseci), što dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje. Prema Lejmanovom shvatanju, svaki radnik tokom svog radnog veka ima 25% šansi da bude bar jednom žrtva mobinga.

Na koji sve način može da se sprovodi mobing?

- To su napadi na: mogućnost adekvatnog komuniciranja (verbalni i neverbalni); mogućnost održavanja socijalnih odnosa (izolacija, ignorisanje...), ličnu reputaciju (izmišljanje priča o privatnom životu žrtve, ogovaranje, ismevanje, negativno komentarisanje njenih ličnih karakteristika); kvalitet profesionalne situacije (stalne kritike, prigovori, vređanja, preterana kontrola, niske ocene rada i česta kažnjavanja, oduzimanje sredstava za rad, davanje zadataka koji su u nesrazmeri sa obrazovanjem žrtve, zatrpavanje poslovima i određivanje kratkih rokova za njihovo rešavanje). N
a kraju, ali ne manje važni, su napadi na zdravlje, kada se žrtva prisiljava da radi poslove i zadatke koji štete njenom zdravlju ili pogoršavaju već narušeno zdravlje, ne odobrava joj se godišnji odmor i slobodni dani, preti se fizičkim obračunima, verbalno i seksualno se zlostavlja i sl.

Koje vrste mobinga postoje?

- Mobing može da bude horizontalni i vertikalni. Horizontalni mobing se javlja među radncima koji su u jednakom položaju na skali hijerarhije u preduzeću. Osećanje ugroženosti, zavist i ljubomora mogu podstaći želju da se eliminiše neki kolega, posebno ako se misli da njegova eliminacija može da dovede do napretka u karijeri mobera.
Vertikalni mobing se javlja kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; pretpostavljeni zlostavlja jednog po jednog radnika dok ne uništi čitavu grupu - tzv. "strateški mobing" ili "bossing"; i kad jedna grupa podređenih radnika zlostavlja jednog pretpostavljenog.

Ko su najčešće žrtve mobinga?

- Karakteristične žrtve mobinga su:
* "Poštenjaci", radnici koji su uočili i prijavili nepravilnosti u radu.
* Telesni invalidi sa raznim stepenima i oblicima telesne invalidnosti.
* Mladi, tek zaposleni, radnici i radnici pred penzijom.
* Radnici koji traže bolje uslove rada ili više samostalnosti u radu.
* Radnici koji nakon dugogodišnjeg besprekornog rada traže priznavanje radnog položaja ili povećanje plate.
* Višak radne snage.
* Pripadnici manjinskih skupina različitih religija.
* Radnici drukčijeg etničkog porekla.
* Radnici različitog pola - žena u skupini muškaraca ili muškarac u skupini žena; radnici različite seksualne orijentacije.
* Izrazito kreativne ličnosti.
* Ekscentrici.
* Bolesne osobe - česti izostanci sa posla zbog bolovanja izazivaju nezadovoljstvo kod poslodavaca; nekad poslodavci opterećuju radnike baš po "slabim tačkama" (npr. sa bolesnom kičmom nose teške terete).
* Radnici koji su se poslednji zaposlili u preduzeću - grupa već zaposlenih, osećajući se ugroženom od eventualne konkurencije, odmah počinje sa omalovažavanjem, izolacijom i mobingom novozaposlenog.

Koje su posledice mobinga na zdravlje?
- U psihičke spadaju inicijalno samookrivljavanje koje vodi do zbunjenosti i anksioznosti, zatim osećanje usamljenosti, koje se sa posla prenosi na porodicu koja žrtvi ne daje podršku (istraživači su ovu pojavu nazvali "dvostrukim mobingom"). Takođe, i lično omalovažavanje, osećanje manje vrednosti koje ide do osećanja potpune bezvrednosti, što sve vodi žrtvu mobinga u pravu depresiju.
Zdravstvene smetnje koje su posledica mobinga mogu se odraziti na više nivoa funkcionisanja. Na socijalno-emocionalnom nivou se zapažaju promene raspoloženja, anksioznost, depresija, krize plača, opsesivno razmišljanje o problemu, napadi panike. Javlja se osećaj depersonalizacije, socijalna izolovanost, gubitak interesovanja za druge ljude, uključujući i članove porodice, te emocionalna tupost. Na telesno-zdravstvenom nivou se javljaju: glavobolja, vrtoglavica, osećaj gubitka ravnoteže, poremećaj sna, poremećaji probave, osećaj nedostatka vazduha i pritiska u grudima, srčane tegobe, promene na koži. Na nivou ponašanja javljaju se: povećana agresivnost prema sebi i prema drugima, pasivizacija, beg u san, poremećaji hranjenja i apetita (ili prejak ili preslab nagon za hranom), prekomerna upotreba alkohola i cigareta, zloupotreba lekova, seksualna disfunkcija. U međunarodnoj klasifikaciji oboljenja još uvek ne postoji posebna dijagnostička kategorija za mobing, pa se poremećaji zdravlja izazvani mobingom najčešće kategorišu kao poremećaji adaptacije ili kao posttraumatski stresni poremećaj.

Kako se izboriti protiv mobinga?
- Pre svega, adekvatnim zakonskim normama. Nažalost, u našim pozitivnim zakonima ova pojava se ne pominje. U Zakonu o radu se uopšteno govori o diskriminaciji, uznemiravanju i opštoj zaštiti zaposlenih (članovi 18-21 i 80-82.). Za sada, zakon protiv mobinga postoji samo u Francuskoj, a kazna za mobing se kreće od novčane kazne u iznosu od 15.250 evra, do kazne zatvora u trajanju od godinu dana. U radnoj organizaciji mobing će se smanjiti boljim sindikalnom organizovanjem, udruživanjem radnika i, što je možda i najteže postići, pravilnim izborom odgovarajućeg rukovodećeg kadra, u smislu stručnih, moralnih i organizacionih kvaliteta. Ukoliko bi ovi uslovi bili ispunjeni, borba protiv mobinga na individualnom planu bila bi uspešnija. Žrtva mobinga prvo treba da bude svesna da "greška" nije u njemu i da je žrtva mobera, te da nema mesta stidu i osećanju krivice; zatim, treba da se suoči sa svojim strahovima i mogućnostima, da pokuša da se suoči sa moberom i razjasni situaciju. Nekad, suočavanje sa situacijom i razvijanje mehanizama samozaštite koji vode eliminaciji straha, lišavaju mobera mogućnosti da uživa u strahu svoje žrtve. Ovako, ostaje lečenje posledica, redukcija simptoma, dok uzroci i dalje traju.

Mobing u svetu
Novija istraživanja pokazuju da je u SAD svaki četvrti radnik podvrgnut mobingu. U Velikoj Britaniji je svaki osmi radnik bio mentalno maltretiran u poslednjih pet godina svog radnog staža. Rezultati obimnog istraživanja u EU o zlostavljanju na poslu, sprovedenog 2000. godine, zabrinjavajući su: trinaest miliona radnika (9%) bilo je meta mobinga! Mobing je najčešći u državnoj upravi i odbrani, u školstvu i zdravstvu, hotelijerstvu i restoranima, delatnostima transporta i komunikacija, trgovini, rudarstvu i prerađivačkoj industriji, finansijskom posredovanju, građevinarstvu, elektroprivredi i vodoprivredi, u poljoprivredu i ribarstvu. Jedno skorije ispitivanje u Hrvatskoj (Koić, Filaković i dr.) pokazalo je da je iskustvo sa mobingom imalo od 15,4%, pa čak do 53,4% ispitanika.

Mobing u Beogradu
Prošle godine naša sagovornica je uradila istraživanje na 135 ispitanika, 65 muškaraca i 70 žena, u periodu april/maj 2007. Istraživanje je pokazalo da se mobing sprovodi u svim područjima rada i među svim nivoima zaposlenih. Zanimljivo, muškarci su izloženi isključivo vertikalnom mobingu, koji sprovode rukovodioci nad svojim potčinjenima, dok su žene izložene i vertikalnom i horizontalnom mobingu. Mobingu su podjednako izloženi i mlađi, i stariji muškarci, sa većim ili manjim radnim stažom, bez obzira na obrazovanje i na bračno stanje. Među ženama, vertikalnom mobingu su izloženije žene koje su po godinama mlađe, bez kvalifikacije, neudate i sa više od deset godina radnog staža. Isključivo horizontalnom mobingu su uglavnom izložene mlađe žene, sa srednjim stepenom stručnosti, nešto više neudate i sa radnim stažom dužim od deset godina.
Kod muškaraca najčešći oblici mobinga su: pretrpavanje poslovima, zadavanje preteških poslova, neadekvatna komunikacija, kritika na rad, preterana kontrola. A kod žena: ogovaranje, nedostatak komunikacije, izolacija, kritika na rad, neadekvatna komunikacija.

Broj 102


Bilje
Pirinač
Zrnce da se lakše diše...

Dijabetes
Ječam i cikorija protiv insulina...

Čičoka
Neuništivi sunčani koren..

* * * * *

Zdravlje
Opasne masti
Podneblje kreira jelovnik...

Italijanska kuhinja
Sokovi, mirisi i boje...

Ojačajte imunitet
Kašika tera viruse...

Usporen rast
Geni kroje visinu...