Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 235
aktuelno izdanje
Puls bira vežbe
Uloga fizičke aktivnosti u prevenciji i lečenju bolesti
Piše: J. Matijević

Redovna fizička aktivnost jedan je od najvažnijih preduslova za očuvanje dobrog zdravlja, ističu lekari. Šataviše, brojna istraživanja u najpoznatijim naučnim centrima ukazuju da osim što čuva zdravlje, fizička aktivnost takođe sprečava razvoj većine bolesti i ubrzava ili pomaže oporavak obolelih. Poslednjih godina, međutim, naučnici i lekari sve glasnije govore da je "fizička aktivnost lek koji se dozira pojedinačno prema stanju pacijenta". Kako se i zašto rekreacija "dozira" i protiv kojih bolesti je najefikasnija razgovarali smo sa dr sc. med. Sergejom Ostojićem, profesorom dijagnostike u sportu i kineziološke fiziologije Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu.

- Koncept fizičke aktivnosti u svetu se bitno promenio jer se pokazalo da je neophodno da bude precizno dozirana u skladu sa individualnim potrebama, pošto samo tako daje rezultate. Bilo da se propisuje za lečenje gojaznosti, dijabetičarima ili, na primer, obolelima od bolesti srca, potrebno je da bude tačno određenog intenziteta, trajanja, oblika i frekvencije - objašnjava naš sagovornik i kaže da ova četiri parametra moraju da se "slože" da bi efekti lečenja bili maksimalni.

Gojaznost
Profesor Ostojić navodi da se princip doziranja fizičke aktivnosti najbolje opisuje primerom gojaznih. Oni bi trebalo da vežbaju tri do pet puta sedmično i da biraju aktivnosti koje angažuju velike mišićne grupe kao što su plivanje, brzo hodanje ili vožnja bicikla. Najbolje bi bilo da vežbaju 45 do 90 minuta a da intenzitet vežbanja bude nizak.

- Intenzitet fizičkog vežbanja procenjuje se po pulsu za vreme vežbanja, a takozvani maksimalan kapacitet se određuje iz jednostavne formule: 220 minus godine starosti. Ako neko ima 50 godina njegova maksimalna srčana frekvenca je 170 otkucaja, a vežbanje koje sagoreva masti je kada je broj otkucaja 110 do 130, odnosno 50 do 70 odsto od maksimuma - pojašnjava naš sagovornik i kaže da bi neko gojazan ko se odluči za plivanje trebalo da pliva tri puta nedeljno po 60 minuta, a da za to vreme puls bude od 110 do 130.

Ako pliva brže, naglašava profesor Ostojić, nema više sagorevanja masti, ali ima neke druge efekte na organizam. I ukoliko pliva sporije, takođe, neće biti sagorevanja masti.

- Za što uspešnije "dejstvo" propisane aktivnosti, važna je i telesna struktura pacijenta, kao i stepen gojaznosti. Gojazniji bi trebalo da vežbaju bliže donjim vrednostima otkucaja, ali dugotrajnije, jer se tako povećava stepen sagorevanja masti. Ekstremno gojazni bi, na primer, trebalo da vežbaju sat i po na 50 do 55 odsto maksimalne srčane frekvence. S druge strane, manje gojaznima se preporučuje da vežbaju 35 do 45 minuta, ali sa intenzitetom bližim gornjoj granici srčanih otkucaja - savetuje naš sagovornik.

Bolesti srca
Kada je reč o fizičkoj aktivnosti obolelih od bolesti srca, profesor Ostojić preporučuje da vežbaju tri do pet puta nedeljno, aktivnosti koje angažuju velike mišićne grupe.
- Vežbanje traje 45 minuta do sat, ali je intenzitet 60 do 75, pa čak i 80 odsto od maksimalnog broja otkucaja! Srčani bolesnici, dakle, imaju pravo da vežbaju malo intenzivnije, jer tako obezbeđuju da se srce trenira i revitalizuje, poboljšava mu se kapacitet, bolje se reguliše dotok kiseonika i veća je prokrvljenost koronarnih krvnih sudova. Ovo pravilo važi i za prevenciju infarkta srca, ali i za one koji su ga preležali. Štaviše, ovi pacijenti imaju pravo da vežbaju i trening snage to jest podizanje tereta - otkriva naš sagovornik i pojašnjava da osim, na primer, tri treninga trčanja, džoginga, brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, nedeljno mogu da imaju još jedan ili dva treninga snage.

To ne znači da bi u teretani trebalo da podižu veliko opterećenje, ali im se bez rizika preporučuje trening u kome dva puta nedeljno rade četiri ili pet vežbi za važne mišiće i podižu manje tegove, 15 do 20 puta u dve serije!

- Pacijentima koji su imali infarkt srca, naravno, nećemo propisati ove vežbe dve sedmice posle infarkta, ali već sutradan dok su u bolnici mogu da rade male izometrijske vežbe, da dok leže, lagano stežu loptice ili male gumene dinamometre. Istraživanja su potvrdila da se oni koji vežbaju brže oporavljaju posle infarkta srca, smanjuju stopu remisije bolesti i imaju bolji kvalitet života - poručuje profesor.

Dijabetes

Fizička aktivnost se preporučuje i dijabetičarima, jer oni imaju najviše koristi od vežbanja.
- Fizička aktivnost ovih pacijenata zavisi od tipa dijabetesa i propisuje se posle obaveznog testa opterećenja i merenja šećera u krvi pre i posle vežbanja. Inače, u ovom slučaju suštinski je važno da pacijent shvati da je, na primer, doza vežbanja kao doza insulina i da fizičke aktivnosti zapravo povećavaju ubacivanje glukoze u ćelije pa insulin ponekad više nije potreban. Zato brojni oboleli od dijabetesa tip 2, insulin nezavisni, ostaju bez bilo kakve oralne terapije ako vežbaju tri-četiri puta nedeljno - poručuje profesor Ostojić i kaže da su za dijabetičare idealni sportovi koji duže traju i angažuju velike mišiće poput plivanja i vožnje bicikla i, pre svega, brzo hodanje.
- Neću reći da bi trebalo da se bave sportom, već fizičkim radom. Za njih nije da igraju košarku, tenis ili fudbal, jer su to isprekidani sportovi, a njima je neophodna kontinuirana aktivnost to jest 45 do 60 minuta neprekidnog vežbanja, tri puta nedeljno. Opreznost se savetuje obolelima od dijabetesa tip 1, insulin zavisnim, pa je preporuka da uvek imaju uz sebe neki slatkiš u slučaju iznenadnog pada šećera kao i da vode računa o nezi stopala.


Rak nije prepreka

- Vežbanje može da se iskoristi, ne kao zamena za lekove, nego kao dopuna standardnoj terapiji svih pacijenata uključujući i one sa metastazama. Dokazano je, naime, da im se produžava život i povećava stopa preživljavanja ako su fizički aktivni, ali su sve vežbe precizno, individualno dozirano i programirane - otkriva prof. Ostojić.

Broj 235
Za "Bilje i Zdravlje" govore:

Milena Vasić, glumica

Brana Radović, atletski trener


Lečenje biljem
Čajevima protiv alergije


Fizička aktivnost

Puls bira vežbe


Pankreas
Diriguje zdravljem iz stomaka


Lečenje bola
Uzmi lek čim zaboli


Zelenousna školjka

Jača zglobove
štiti želudac

Fizioterapeut Radomir Antić
Namešta bez greške

Detoksikacija
Glina čisti otrove

Darovi prirode
Bambus kao hrana

Za i protiv gladovanja

Od čišćenja
do trovanja

Vaspitanje
Učite dete dobrim delima


Psihologija
Čitanje i pisanje kao terapija