Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 106
aktuelno izdanje
Dodir leči stres
Mentalno zdravlje: Telesna terapija

Dodir je od suštinskog značaja za teoriju telesne terapije i odvaja je od drugih teorija psihoterapije. Švedska naučnica Kerstin Moberg je istraživala fiziološke aspekte dodira i naučno je dokazala da se dodirom luči hormon oksitocin koji relaksira i deluje antistresno, što pospešuje lečenje.
O ovoj temi razgovaramo sa Marijom Nastović, magistrom medicinskih nauka i telesnim terapeutom.

* Šta je suština telesne terapije i koliko ona može da pomogne?
- Telesna terapija specificnim tehnikama omogućava rad na telesnoj i emocionalnoj svesnosti i pruža veliku pomoć u integraciji i razvoju ličnosti. Poznato je da su stagnacija, pasivnost i konformizam dominantni pratioci života dok psihološki razvoj zahteva napor i angažovanje. Ovo drugo je neuporedivo teže nego da se ostane infantilan i pasivan primalac onoga što drugi odrede. Za hrabrije taj napor se isplati a, priznaćete, ako se osetite ispunjenim i ostvarenim - to je pravi cilj života.
Nikako ne sme da se smetne s uma da čovek simultano funkcioniše na dva nivoa. Jedan je mentalni ili psihički a drugi fizički ili somatski. Ako se ne vodi računa o njihovom integritetu čini se nepopravljiva greška. A, svedoci smo da moderno zapadno društvo zahteva racionalnost i obezvređuje do nedozvoljenih granica osećanja. Jedna od najpoznatijih Jungovih učenica, Mari-Luiz Fon Franc, kaže da je greška u tome što kolektivna svest u celini više ne ceni eros, koji se na jedinstven i neponovljiv način prenosi sa čoveka na čoveka. Mi više nismo u stanju da kažemo: "radim to zato što volim" ili "činim to protivno pravilima jer mi se tako dopada". Sva ta depersonaliza i masovna organizacija razara osećanja čoveka.

* Šta je važnije - telo ili duh, emocije ili logika?
- Najteža optužba koja može da se uputi protivniku u raspravi je kad se kaže da su njegovi argumenti vođeni emocijama i da nisu logični. Kao da je logika jedini instrument rasprave. A može da se raspravlja i srcem i negodovanje može da se izrazi i osećanjima. Sadašnjost, međutim, zahteva racionalnost. Povodom toga Mari-Luiz Fon Franc ističe da su racionalne i mnoge savremene psihološke škole koje, ako u braku nešto nije u redu, savetuju da bi trebalo racionalno da se preuredi seksualni život. Da se nezadovoljnik upusti u vanbračnu vezu i prihvati nove položaje za vođenje ljubavi. Kao da je ljudsko biće pokvareni automobil! Ovakav stav razara osećanja i pogađa i žene i muškarce. Zbog toga su podjednako važni i telo i emocije i svesnost i duhovnost.

* Da li se mi plašimo svoga tela i onoga što ono nosi?
- Kao što reče osnivač škole za telesnu psihoterapiju kod nas, dr Ljiljana Klisić, ljudi nisu glave koje hodaju, već imaju tela, tako da ne možemo da ignorišemo telesne procese koji su fiziološka osnova mnogih duševnih poremećaja. Analiza, sama po sebi, teško (da li uopšte?) dopire do fizičkih i fizioloških represija na koži, mišićima i do samih ćelija. Telesna psihoterapija, koja objedinjuje rad na telu i umu, može da bude vrlo efikasna u poništavanju ovih ustaljenih obuzdavanja i da oslobodi telo i um od represivnih efekata. Njen konačni cilj je oslobodi životnu energiju i usmeri je u pravcu slobode, ljubavi, poštenja, empatskog poštovanja i radosti. Pesnički rečeno, bolest je sveti gnev živog organizma kome se svakodnevno represijom izvitopiruje život, pa zar to nije dovoljan razlog da telesna psihoterapija i opstane i ostane kao jedna od osnovnih potpora za zdraviju budućnost.

* Koje su tehnike telesne psihoterapije?
- Širok je spektar verbalnih i neverbalnih tehnika koje se koriste u telesnoj psihoterapiji. Neke od njih uključuju dodir, pokret i disanje. Telesna psihoterapija naglašava kontinuitet i duboku vezu svih psiho-telesnih procesa i njihov ravnopravan odnos u organizaciji ličnosti jer nema hijerarhijskog odnosa između duha i tela, psihe i some. Oni su funkcionalni i sastavni delovi celine tako da spontanost i integracija segmenata ima cilj da poveže kreativne i radne potencijale.
Na primer, stres ne utiče samo na psihu već i na telo ali tom prilikom psiha reaguje na jedan a telo na drugi način. U strahu da ne doživimo bol, ako nas ostavi voljena osoba, mi se zatvaramo i za zadovoljstvo. Slično je i ukoliko smo besni, a ne smemo da iskažemo agresivnost, zatvaramo se i za ljubav. Ukoliko je u pitanju strah istovremeno blokiramo i poverenje. Parovi emocija koje funkcionišu istovremeno su bol-zadovoljstvo, bes-ljubav, strah-poverenje. Telesna terapija olabavi te blokove ali to ne znači da se stvara potpuna otvorenost. Ona razvija svest o tome kada i u kom trenutku bi trebalo da se otvorimo a kada da svesno blokiramo emocije ako procenimo da realnost ukazuje na to da je dobro da uključimo neki od mehanizama odbrane.

* Šta po vama znači živeti sa prirodom?
- Svako od nas se oseća rasterećen u prirodi i u kontaktu sa prirodom zato što spoljšanje usticaje, koji stvaraju stres, tada ostavlja po strani. U kontaktu sa prirodom je čovek u prilici da se sretne sa sobom jer ona inspiriše njegovu autentičnost. Taj kontakt sa samim sobom vraća mu energiju i snagu. A, kad štedi energiju, koju inače troši za rešavanje konfliktnih situacija, obnavlja svoje kapacitete i na stresne situacije može adekvatnije da reaguje.

* Šta možete da kažete o seksualnosti kao sili koja pokreće?
- Seksualnost je biološka podloga i osnova a s obzirom da je nagonska u funkciji je održanja vrste. Ali, čovek je nadograđuje kroz emocionalnost i čini je kreativnijom tako da ona više nije čisto biološka funkcija. Na seksualnost mora da se gleda i kroz moralno vrednosni sistem jer, u protivnom, ako je ona sama sebi cilj gubi ljudsku dimenziju.


MASAŽA BUDI TKIVA

Početak telesne psihoterapije se vezuje za Pjera Žanea (1859. - 1947.), francuskog psihijatra i filozofa koji je osnovao psihološku analizu iz koje je nastala Frojdova psihoanaliza. On se bavio odnosom disanja i emocija i proučavao protok telesnih fluida i ukazao na blisku povezanost između kongestiranih tkiva, poremećene cirkulacije, kardiovaskularne hipo/hiper funkcije i emocionalne neravnoteže (vazo-motorna neuroza). Žane je tokom tretmana koristio masazu i redukovao pokrete da utiče na ono što je nazvao "kontrakcijama" u muskulaturi. Naglašavao je da je masaža važan oblik neverbalne komunikacije i insistirao na načinu kako da se primenjuje. Terapeut bi, ističe on, trebalo da objasni funkciju telesnog tretmana dodirom i da smanji anksioznost. Na početku će lagano da dodiruje odabranu oblast bez pokretanja ruku da probudi desenzitizovano tkivo i usmeri pažnju pacijenta na mišićne senzacije kojih nije bio svestan.


Cecilija Rabrenović

Broj 106
"Bilje&Zdravlje" sa dodatkom DIJETE
- 16 strana uputstava za vitak stas
i lepši izgled!
Po istoj ceni od 9. maja.

Kopriva čuva prostatu

Velike tajne vinove loze

Kičica hrabri stidljive

Slatka opasnost E 951

Samomasaža: Gorušici recite zbogom

Za "Bilje&Zdravlje" govore i:
Prim. dr Milivoje Jevtić
Vajanje opasno po život

Saša Bijelić, psiholog:
Kako radi "halo efekat"


U dodatku DIJETE
- Iva Štrljić: Poželim da sam slatkiš
- Saveti nutriocioniste
- Dijeta za gurmane
- Čajevi za mršavljenje
- Dijetalni recepti