Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 267
aktuelno izdanje
Do lekara 4 sata fore
Ordinacija /Kad ujede otrovnica
Gde žive zmije - tu nema bolesti. One su čistači naše okoline, jedu bolesne ptice, miševe, skakavce insekte i tako čuvaju zdravlje čoveka. Kad su planetom harale kuga i kolera, ljudi su tražili mesta gde žive zmije, jer tamo nije bilo bolesti. Za razliku od toplokrvnih životinja, zmije je ne prenose. Ipak, posle nevremena koje je zadesilo Srbiju mnogi strahuju od ovog gmizavca o kojem poznavaoci, pak, imaju svoju priču.

- Generalno, ne samo da su korisna stvorenja - kaže mikrobiolog dr Miroslav Spajić, koji je 40 godina radio u beogradskom Institutu za virusologiju, vakcine i serume „Torlak”, radeći sa zmijskim otrovima i praveći serume - već su i božanska. Nema naroda kod kojih zmija nije božansko biće. U Indiji kad im kobra uđe u kuću, ljudi se iseljavaju. Kod nas je problem što zmije ubijaju bez obzira što zapravo veoma mali procenat ljudi strada od otrovnica - pet odsto.
U našem podneblju postoje samo tri vrste otrovnica - poskok, šarka, planinski šargan i sve su zakonom zaštićene. Ali, to niko ne želi da čuje, a kamoli da ispoštuje. Na putu, većina vozača će zgaziti zmiju ako i pomisli da je otrovna.

- Zmija čoveka nikad neće napasti i ugristi bez povoda. Samo ukoliko je čovek nagazi uzvratiće ujedom, a količina otrova zavisi od njene procene opasnosti. Ali, da bi neko umro od ujeda otrovnica našeg podneblja trebalo bi da se spoje mnoge negativne okolnosti.
- Svaki ujed - kako kaže dr Miroslav Spajić - ima posebnu kliničku sliku. Sve zavisi od toga koliko je čovek star, gde je ugrizen(opasno je ako je to krvni sud, vena), da li je blizu srca, glave, da li je bolestan i slično. Veoma mali procenat ljudi strada od otrovnica, 95 odsto preživi sa blagim posledicama ili im uopšte i ne treba serum.

Naša najopasnija zmija je poskok. Uspeo je da se nametne i kao najjača zmija kod nas, koja polako ali sigurno proteruje ostale.

- Zapravo - kaže Spajić - šarke gotovo više ni da nema kod nas. Mi smo prošle godine jedva uspeli da nađemo par primeraka u Srbiji i u Crnoj Gori. Ljudi mešaju šarku sa svakom šarenkastom zmijom. Šarka je nažalost, istrebljena i veoma je retka.
Ukoliko vas ugrize neka od naše tri najpoznatije otrovnice, lekari preporučuju da napravite mali rez, veoma oštrim predmetom, ali tako što ćete povezati dve rupice( od zuba)a zatim neprekidno ispirati ranu, kako bi što više otrova izašlo. Takođe, preporučuje se da se poveže mesto iznad ujeda, ali ne preterano jako, i da se pomera na 15 - 20 minuta kako ne bi došlo do nekroze( izumiranja tkiva) zbog prekida cirkulacije. Ne treba stavljati nikako led, niti isisavati ustima otrov iz rane. U mnogim zapadnim zemljama koriste se antisnejk pumpice, ali su kod nas dosta retke, pa je najbolje zarezati ranu i ispirati je.

Praktično, kako navodi naš sagovornik, onaj koga je ugrizla otrovnica ima četiri sata da stigne do lekara. Bitno je da se prepozna zmija koja je ispustila svoj otrov, kako bi lekari znali koji serum da upotrebe. Inače, zmijski otrov nije hemijski definisana supstanca, već je to skup tridesetak različitih enzima.

- Ako vas ujede poskok, šarka ili planinski šargan, to će vas, ako je za utehu, manje boleti nego da vas je ugrizla bilo neotrovna zmija - kaže naš sagovornik.- Smuk, na primer, šišti, hukće, i pravi se mnogo strašniji nego što jeste, poderaće kožu, napraviće veću ranu, mesto ujeda će da otekne, da pocrveni i veoma će boleti. Otrovnica ujede munjeviito, neprimetno, ostavlja dva male rupice na razmaku od 5 do 15 milimetara.
Enzimi naših zmija deluju na krvne sudove i tkivo, dok otrovi južnoameričkih i dalekoistočnih zmija kakva je kobra, na primer spadaju u red neurotksina.

- Otrov naših zmija izazavaće burnu lokalnu rekaciju, hemoralgije, otoke, crvenilo, delovaće na eritrocite, omogućavajući izlazak limfe iz krvnih sudova, a ujed ovih „ svetskih” - gušenje kaže dr Spajić i savetuje:
U prirodi ipak treba biti oprezan, gledati gde se gazi i gde se vrši nužda posebno, budući da se baš ti ujedi na nezgodnom mestu ne vide i ne osete.


Otrov pun dragocenih enzima

- Zmijski otrov se od davnina koristi u kozmetici - kaže mikrobiolog Miroslav Spajić.- On je prava kolekcija enzima i izuzetno je koristan za organizam, ali ne sme da dođe u krvotok. On deluje kao anestetik, zatim ima sposobnost da širi međućelijski prostor. Kreme za negu lica i tela koje se proizvode od njega sigurno su delotvorne. Nekada se posebno koristio za lečenje obolelih od dečje paralize, a danas za lečenje upala tetiva, neuralgija, Parkinsonove i Alcahajmerove bolesti, a u Americi se prave i lekovi za stimulaciju rada srčanog mišića.

D.Dimitrovska

Broj 267
Za „Bilje i Zdravlje” govore

6 Mina Lazarević, glumica
34 Prof. dr Milan Milić, psihijatar

Aktuelno

8 Pilula za abortus
Ako mora, onda humano

Fitoterapija

12 Lečenje biljem
Čajevi i oblozi protiv otoka

30 Kantarion
Vida rane, vraća optimizam

40 Lekovite gljive
Borci protiv kancera

Ordinacija

10 Kad ujede otrovnica
Do lekara 4 sata fore

16 Tumori bubrega
Ciljana terapija produžava život

18 Upale gornjih disajnih puteva
Kad se nos leti zapuši

42 Ubodi komaraca
Opasne alergije retke

46 Muškarci
Kad svrbi i pecka - pravo kod lekara

58 Na letovanju
Da odmor ne presedne

Ishrana

22 Selen
Nedostatak opasan po zdravlje

36 Recepti
Kugle s ukusom leta

38 Meni posle četrdesetih
Paradjz čisti arterije

Istraživanje

14 Higijenske navike u Srbiji
Redovno se kupa svaki drugi

20 Pražnjenje creva
- Bolje je čučeći

Estetska hirurgija

26 Operacija nožnih prstiju
„Pepeljuga” od bajke do horora

Psihologija

28 Spornoseksualci
U teretani samo za „selfi”

56 Letnje „šeme”
Leto je vreme za ljubav i bebe

Lepota

48 Depilacija
„Brazilka” na rizik

50 Kreme za sunčanje
Zaštita ili otrov?

52 Rekreacija
Akvabik

Deca

44 Imunitet
Razbijte „stakleno zvono”