Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 132
aktuelno izdanje
Mame su brana

Piše Saša Bjelić, psiholog

Droga je jedna od pošasti savremenog doba koja je davno izašla iz uskih krugova bogatih, ekscentrika, propalih umetnika i tihih samoubica. Tu je, na ulici, u školi , dvorištu, diše nam za vrat i jedan je od najčešćih roditeljskih strahova. Sa pravom. Mladi čovek u potrazi za svojim identitetom, sa još neuspostavljenim jasnim sistemom vrednosti, u čemu mu društvo svesrdno odmaže, ranjivo je i krhko biće koje se svakodnevno nalazi pred novim izborima i iskušenjima .
Zbog takve situacije pomoć i podrška roditelja u izborima i pred iskušenjima ne može da se završi šturim informisanjem o vrstama droge i njenom hemijskom sastavu.
U prevenciji narkomanije najvažnija je prisutnost roditelja u životima dece. Zainteresujte se i razgovarajte o njihovim aktivnostima u toku dana. Ne plašite se da pitate kuda ide i s kim će provesti vreme. Organizujte zajedničke porodične aktivnosti, (ručajte zajedno, zajedno odlazite u kupovine, šetnju..). Pitajte ih za mišljenje kada se donose porodične odluke. To je način da pokažete kako ih uvažavate.
Uspostavite jasne granice. Možda vam to izgleda neverovatno, ali većina mladih ljudi od svojih roditelja očekuje i priželjkuje jasna pravila ponašanja. Mogućnost da učestvuju u njihovom određivanju podstiče ih da budu odgovorniji u njihovom poštovanju. Kada jednom zajedno ustanovite pravila i dogovorite se o pozitivnim i negativnim konsekvencama njihovog ne/poštovanja-primenjujte ih bez izuzetka dok ne zaključite da ih treba menjati. Stavite im jasno do znanja da se ona odnose i na kuću, i na školu, i na sve druge sredine i prilike.
Potrudite se da ne reagujete samo na greške svoje dece nego ih pohvalite za dobro ponašanje i postignute uspehe. Podržavajte ih u dobrom mišljenju o sebi i ponašajte se prema njima s poštovanjem. Imajte na umu da mladi kritiku doživljavaju mnogo dramatičnije od odraslih.
O važnosti odnosa porodice govore i najnovija međunarodna istraživanja o uzrocima narkomanije čije rezultate možemo uzeti u obzir jer situacija na tom planu, ni kod nas nije znatno drugačija.
Izveštaj, objavljen u stručnom medicinskom časopisu Adiction, rezultat je anketiranja 4.000 tinejdžera u Engleskoj, Irskoj, Italiji, Nemačkoj i Holandiji. Pitali su ih da li koriste kanabis,heroin, amfetamine, ekstazi, LSD, sredstva za smirivanje. Ispitanici su takođe popunjavali upitnik o odnosima s roditeljima, bakama i dekama, pod kolikom su kontrolom posle nastave u školi i da li im roditelji dozvoljavaju da se s prijateljima druže u kući.

"Kvalitet porodičnih odnosa i struktura porodice ima izuzetan uticaj na opredeljenost mladih prema drogi. Ustanovili smo da samo 16,6 odsto tinejdžera iz stabilnih porodica s oba roditelja postaju zavisnici od droge, a još manji ih je broj među onima koji imaju izvenredne odnose s majkom. Otuda i naš zaključak da je majčinska ljubav i odanost detetu ključni faktor u zaštiti deteta od bolesti zavisnosti", smatra dr. Mekardl.

RAZGOVOR O NARKOMANIJI

Koristite spontano nastale situacije da pričate na tu temu.Dok gledate televizijski program sa sličnom tematikom, razgovarate o nekom iz škole, familije, komšiluka.
Saslušajte šta dete kaže na tu temu, ne prekidajte ga i ne govorite sa podcenjivanjem i podsmehom.
Nemojte se ponašati kao da sve znate.Budite smireni i razložni u argumentaciji jer impulsivne reakcije mogu da zatvore vrata ka daljoj komunikaciji.


Kada ima razloga da sumnjate da dete uzima neku psihoaktivnu supstancu?
To nije lako prepoznati, posebno kad dete prvi put uzima drogu ili je uzima samo povremeno. Ni jedan od pokazatelja, sam za sebe, ne mora da znači da je u pitanju narkomanija. Oni se najčešće javljaju u kombinaciji. Više znakova odslikava trajnu, a ne sporadičnu promenu u ponašanju deteta.
Roditeljskom oku ne bi trebalo da promaknu:
*Nagle promene ponašanja u odnosu na školske obaveze;
*Česti izostanci, slabiji uspeh;
*Neuobičajeni ispadi u ponašanju ili napadi besa, napetost i razdražljivost;
*Veća neodgovornost prema obavezama nego ranije;
*Krupne promene stavova i sistema vrednosti;
*Zapušten izgled;
*Nošenje naočara za sunce u neodgovarajuće vreme;
*Nošenje odeće sa dugim rukavima čak i po toplom vremenu;
*Druženje sa osobama koje uzimaju drogu;
*Napuštanje starih drugova;
*Nagla popularnost kod drugova koji su stariji i nepoznati porodici;
*Češći tajanstveni telefonski razgovori;
*Nestajanje novca ili stvari iz kuće;
*Neuobičajene i česte pozajmice novca od prijatelja roditelja i rođaka;
*Pokušaji da se od roditelja sakriju razlozi čestih kratkotrajnih izlazaka iz kuće ili dolazaka nepoznatih osoba u kuću;
*Promena normalnog obrasca spavanja (manje ili više nego uobičajeno, često dremanje);
*Široke ili izrazito uske zenice;
*Česta upotreba kapi za oči;
*Usporen i nerazumljiv govor;
*Povremene smetnje u koordinaciji pokreta;
*Česte žalbe i simptomi bolesti (glavobolja, muka, podrhtavanje, simptomi nalik na grip, povraćanje, tromost zaboravljanje);
*Promena u težini ili neuobičajeni obrazac uzimanja hrane (vrsta, količina, doba dana).

Kada se sumnja dokaže
*Ne paničite! Pokušajte da sa detetom razgovarate na miran način.
*Suočavanje bez dokaza će izazvati poricanje. Zato, ukoliko je moguće, suočite ga sa dokazima. *Testirajte ga testom na psihoaktivne supstance.
*Trudite se da uočite kad je pod uticajem droge. Tada ne započinjite ništa, već sačekajte da uticaj droge prođe.
*Pitajte dete za njegova osećanja. Interesujte se šta se događa u njegovom životu.
*Pitajte ima li problema u školi.
*Zakažite razgovor sa školskim psihologom. Nastojte da saznate da li su nastavnici ili profesori nešto primetili.
*U miru pretražite dečju sobu, školsku torbu, bez znanja deteta.
*Ne okrivljujte dete. Nastojte da saznate zašto to čini. Jasno mu pokažite da ga volite i pored toga što se ne slažete sa onim što radi. Zapamtite, Vaša podrška detetu je od vitalne važnosti, ma kakve da su okolnosti!
*Ne dozvolite da vas izmanipuliše! Nemojte pristati na molbu "Prestaću ako ne kažeš tati" i slično.
*Morate biti pripravni da ponekad zavedete pravi policijski čas.
*Biće Vam potrebna podrška kako bi mogli detetu da pružite pravu pomoć. Ne ustručavajte se da je zatražite od porodice i prijatelja.
*Ne ustručavajte se da na vreme zatražite stručnu pomoć: Psihologa ili psihijatra kao i timova stručnjaka koji se bolestima zavisnosti bave pri specijalizovanim ustanovama.
*Zlatno pravilo vaspitanja i edukacije je da kada god neko ponašanje nazivate štetnim i uvodite neki vid zabrane istovremeno treba da nudite alternativu koja je pozitivna i poželjna. Objasnite i pokažite deci kako se stiče samopouzdanje bez droge, uspehom u nekom sportu na primer. Kakav adrenalin priziva susret sa dragom osobom. Kako se može uživati u bezbroj drugih stvari a da se za to uživanje ne plati glavom.

Broj 132
Maslačak gricka kilograme
Potočarka jača kosu
Svemoćna majkina dušica
Crni dud obara šećer
Breza čisti bubrege
Zeleniš na trpezi
Meditacijom protiv neuroza
Putevi i staze ozdravljenja


Urča Jelić, operska pevačica
U Srbiji ću doživeti stotu!

Prof dr Milanka Erski Biljić, mikrobiolog
Zašto je med najbolja hrana i lek

Dr Vesna Stojanov
Zdrave navike protiv povišenog pritiska

Dragana Timotić Mijatović, klasični homeopata
O primeni homeopatskih lekova
u trudnoći i lečenju steriliteta

Dr Dmitar Hajder, akupunkturolog
Čarobne iglice tope kilograme

Dr Nada Filipović, reumatolog
Kako usporiti razvoj artritisa

Prof dr Dragoslav Sokić
Sve što niste znali o epilepsiji

Dr Zoran Đurić, neuropsihijatar
Zašto Srbi potiskuju osećanja