Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 147
aktuelno izdanje
Okovi “slatkog greha”
Piše: A. Radulović
Slatkiši su gotovo svima “slatki greh” - nema osobe koja ne voli da obrok zasladi kockicom čokolade ili nekim keksom. Ali, zbog čega neki ljudi ne mogu da se zaustave na nekoliko slatkih zalogaja? Zašto se njihova ljubav prema slatkišima često pretvara u zavisnost? Iako se među svetskim nutricionistima i stručnjacima za ishranu još odavno stidljivo provlači termin “zavisnost od slatkiša”, ova pojava još nije naučno potvrđena.
Eksperimenti na laboratorijskim miševima pokazali da oni radije posežu za slatkišima nego za kokainom. Ali, to i dalje nije potvrda da neki ljudi ne mogu da žive bez slatkiša, jer nismo sigurni da je njihovo dejstvo na organizam isto, mada ima indicija, kaže za “Bilje i zdravlje” Ankica Simić, nutricionista dijetetičar.
- Klasična zavisnost, poput zavisnosti od narkotika, nije naučno priznata, ali činjenica je da mnogi imaju problem što preteruju sa slatkišima – pojašnjava naša sagovornica. - Ugljeni hidrati su svakako neophodni organizmu, oni čine i do 60 odsto dnevnog kalorijskog unosa osobe, koji je individualan. Monosaharidi, prosti šećeri (u koje se svrstavaju svi slatkiši) mogu da učestvuju od 10 do 15 odsto ukupnog kalorijskog unosa hrane tokom dana.
Kada izgovorimo te procente, prvo što ćemo pomisliti – pa to nije malo! Ali, toliko ćemo šećera uneti ako pojedemo samo kockicu čokolade, ili 100 grama soka! I tu je glavni problem, jer retko ko može da se zadrži baš na “jednoj kockici” čokolade. Mnogo šećera je, s druge strane skriveno – u sokovima (naročito gaziranim i energetskim pićima), industrijskoj hrani, a niko od nas to ne računa u ukupan zbir šećera koji uzmemo tokom dana.
- Mala količina slatkiša je nekada i korisna, jer za razliku od složenih ugljenih hidrata, koji se prilično dugo vare, slatkiši nam jako brzo daju neophodnu energiju, i “podižu nas” kada nam opadne koncentracija i telu je potreban energetski skok za kratko vreme – dodaje Ankica Simić. - Doduše, to je mač s dve otrice, jer iako u prvom momentu osećate izuzetan skok energije i zadovoljstvo, sa naglim povećanjem nivoa glukoze, pored priliva energije oseća se i neodređena napetost. Ali, nagli pad glukove je isto tako brz i “surov”, čak može da se dogodi da osetite drhtavicu ili slabost. U takvoj situaciji ljudi unose više hrane nego što im je stvarno potrebno, jer iznenadnu glad praćenu drhtavicom pokušavaju da utole velikim količinama hrane. To je put u gojaznost, a s druge strane, krug se nastavlja stalnom potrebom za ponovnim podizanjem energije na taj način.
Naša sagovornica kaže da zbog dejstva slatkiša na naš organizam (daju osećaj zadovoljstva, utiču na lučenje “hormona srece” dopamina, endorfina), svi često posegnemo za ovim zadovoljstvom kada smo napeti, pod stresom ili u fazama kada smo nezadovoljni životom.
U svojoj nutricionističkoj praksi Ankica Simić često sreće ljude koji godinama jedu velike količine slatkiša i to pravdaju potrebom. Ako naglo prekinu, a recimo godinama su jeli 200 ili 300 grama čokolade dnevno, zaista imaju sve simptome “apstitencijalne krize” zbog izrazite hipoglikemije.
- Na žalost, ti ljudi nisu u stanju da se zadrže na malim količinama slatkiša. Zbog toga je za njih jedino rešenje da potpuno isključe proste šećere iz ishrane, jer dugotrajno unošenje tako velikih količina slatkiša može ozbiljno da ugrozi zdravlje i sigurno nije korisno – smatra naša sagovornica.

DIJABETES
Dijabetes tip 2, od kojeg u svetu boljuje sve više ljudi (čak se govori o epidemijskim razmerama bolesti) osim genetske predispozicije delom može da bude provociran i dugotrajnim, preteranim unosom šećera. To je donekle i logično, napominje naša sagovornica, jer stalno preterano unošenje prostih ugljenih hidrata tera pankreas da radi punom snagom. Ako je osoba sklona ka umanjenom lučenju insulina, opterećivanje pankreasa može da bude “okidač” za dijabetes tipa 2.

KOLIKO SU ŠTETNI?
Često se u preterivanju u slatkišima ne vidi nikakav problem, naročito ako to nije praćeno viškom kilograma, navodi naša sagovornica.
- Činjenica je da stalno unošenje velikih količina prostih ugljenih hidrata iscrpljuje pankreas, a kod osoba koje imaju genetsku sklonost ka dijabetesu to može da bude problem – pojašnjava Ankica Simić.
Ipak to ne znači da bi šećer trebalo potpuno izbaciti iz ishrane. Oni koji mogu da se kontrolišu zdravu zamenu za šećer mogu da pronađu u žitaricama, korenastom povrću, voću, suvom i koštunjavom voću u malim količinama.
Često se gubitak koncentracije, depresija, uznemirenost, hiperaktivnost (pogotovo kod dece) povezuju s višegodišnjim konzumiranjem šećera.
- Činjenica je da šećer ne sadrži ni vitamine ni minerale koji bi pomogli telu da bolje funkcioniše, već samo prazne kalorije – upozorava Ankica Simić.

SKRIVENI ŠEĆER
Šećer ima čudnu osobinu da se “krije” u namirnicama za koje nikada ne bi pomislili da ga sadrže! Nalazi se u svim gaziranim napicima, sokovima, keksu i svim ostalim konditorskim proizvodima. Ali, ima ga i u konzerviranoj hrani, hlebu, pivu, cigaretama, majonezu, salatnim prelivima, kečapu, dimljenoj šunki, suhomesnatim proizvodima, gotovim supama, čipsu od krompira, instant čajevima i kafi. Iza drugih naziva kao što su glukoza, saharoza, dekstroza, laktoza, galaktoza, fruktoza, često se krije – šećer. Mnogi proizvodi na kojima piše da su “bez šećera” u stvari sadrže veštačke zaslađivače hemijskog porekla koje naš organizam ne prepoznaje kao hranu.

LJUBAV PREMA SLATKOM
Velika je greška, navodi naša sagovornica da sladak ukus bude prvi koji će beba probati kada se počne s dohranom.
- Kada dete proba slatkastu hranu, koja ga podseća na slatkoću majčinog mleka, teško ćete ga ubediti da posle toga zavoli nešto slano – pojašnjava Ankica Simić. - Dokazano je da su deca kojima su znatno kasnije roditelji uvodili slatke ukuse u ishranu imala mnogo manje problema sa slatkišima u odraslom dobu.
Osećaj za slatko nam svakako nije urođen, on se formira tokom života, našim navikama u ishrani. Ali zbog svojih karakteristika, slatki ukus ima “moć” da postane dominantan.

Broj 147
Virusna oboljenja:
Moćno oružje iz košnica

Na čaju sa.../Karmen Vegas de Spalajković
Zbog ljubavi iz egzotike u sneg

Homeopatija/Glavobolja
Bambus odnosi bol

Travke umesto pilula

Brzo i lako do top forme

Prva linija odbrane protiv bakterija

Post - suzdržite se od obilnih obroka

Pilećom supom pobedite infekciju

Svi lekovi protiv povišene temperature

Pomozite plućima da lakše dišu