Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 153
aktuelno izdanje
Roditelji, razgovarajte sa decom
Piše: Jelena Matijević
Čak 63 odsto predškolaca u Srbiji ima problem u verbalnoj komunikaciji i razvoju govora, a stručnjaci očekuju da će 15 odsto ove dece imati poteškoća sa usvajanjem školskih veština! Ovi, nedavno objavljeni rezultati istraživanja Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora (IEFPG) u Beogradu su utoliko više uznemiravajući ukoliko se zna da je pre samo pola veka ove poteškoće imalo oko osam odsto dece.
- Osim što se poslednjih godina neretko suočavamo sa mališanima koji kasno progovaraju ili ne progovaraju do navršene druge ili treće godine, uočili smo i porast poremćaja u izgovoru pojedinih glasova (dislalija), razvoju glasova i jezičkih struktura (razvojna disfazija), kao i učestalije poremećaje čitanja i pisanja (disleksija i disgrafija), probleme sa osiromašenim rečnikom i jezičkom strukturom, nemogućnost da se bilo šta ispriča ili prepriča i mucanje – objašnjava mr Silvana Punišić, audiolingvista u beogradskom IEFPG. – Osim nerazvijenog govora i jezika kod neke od ove dece se javlja i poremećaj ponašanja, pažnje i koncentracije, kao i svako odsustvo inicijative za druženjem.

ZNACI UPOZORENJA
Za nastanak i porast broja dece sa poremećajima u razvoju govora i jezika, po rečima naše sagovornice, odgovorni su sve brojniji faktori rizika i savremeni način života, a za neblagovremenu reakciju roditelji, vaspitači i pedijatri. Roditelji često pogrešno misle da se govor razvija „sam po sebi“ a da su prohodavanje i neke druge spretnosti važniji. Ipak, zna se koliko reči i koji gramatički oblici „pripadaju“ kom uzrastu.
Naša sagovornica objašnjava da ne postoji univerzalni period za započinjanje logopedskog tretmana, ali poručuje da bi logopeda trebalo posetiti ukoliko:
1) beba do petog meseca nije počela da guče, ne reaguje na majčin glas i zvuke iz okoline i ne uspostavlja kontakt s majkom dok doji
2) do desetog meseca ne počne da brblja i ne spaja pojedine glasove (jer, nema govora bez gukanja, brbljanja i vokalizacije)
3) između 12-15 meseci dete nema osmišljenu reč i ne razume značenje reči
4) do treće godine nema konverzaciju koja je razumljiva i funkcionalna.

FAKTORI RIZIKA
Naša sagovornica podseća da postoje i određeni faktori rizika koji mogu da uzrokuju poremećaje u razvoju govora i jezika dece, a povezani su sa trudnoćom, samim činom rođenja i prvim godinama života.
- Svaka rizična trudnoća nosi mogućnost da dete kasni u prohodavanju i razvoju govora i jezika. Osim svih trudnoća održavanih lekovima, rizične trudnoće su one u kojima je trudnica imala bakterijske i(li) virusne infekcije, visoku temperaturu, stres, visok pritisak, dijabetes i druga oboljenja. Faktori rizika na rođenju su produženi porođaj, upotreba vakuuma ili forcepsa, produžena žutica i bilirubin preko gornje granice kao i fototerapija. U ovu grupu rizika svrstavaju se i niska ocena, boravak u inkubatoru, nedostatak kiseonika (asfiksija), modra boja kože, hipotonija. Upala i(li) česte upale ušiju tokom prve i druge godine siguran su znak da će govor malo da zastane. Kod deteta koje je patilo od čestih digestivnih smetnji (prolivi i zatvori) mora da se uradi nalaz stolice na prisustvo gljivica, parazita i bakterija pogotovu gljivice kandide koja svojim metaboličkim produktima u telu može da degradira čitav razvoj pa i govor i jezik.
Sve su to znaci koji upozoravaju roditelja da brine o psihomotornom i govornom razvoju deteta, objašnjava mr Punišić. Zato, ukoliko je bilo nekih od faktora rizika, dete bi već sa mesec-dva trebalo doneti na kontrolu logopedu da proveri boju glasa kada plače, ponašanje, tonus i motoriku, disanje, snagu kojom vuče mleko iz dojke...

TELEVIZIJA I RAČUNARI
Naša sagovornica ističe da je neophodna neposredna komunikacija koju roditelj mora da podstakne da bi se govor razvijao spontano i prirodno.
- Nažalost za razvoj govora deca danas nemaju odgovarajući podsticaj iz okruženja. Roditelji nedovoljno razgovaraju sa decom, često su okrenuti od dece i pričaju dok rade nešto drugo. Retko kada gledaju decu u lice i oči, nemaju vremena da saslušaju dečja pitanja i odgovore. Tvrde da nemaju drugi način da ih smire pa im dopuštaju da 2-6 sati dnevno gledaju TV uz sadržaje sa jakim tonskim i vizuelnim efektima što je nepoželjna, jednosmerna komunikacija. To ne znači da mi zabranjujemo gledanje TV, jer postoje neka saznanja koja se tim putem stiču.
Roditelj bi sa trogodišnjim detetom televiziju trebalo da gleda najviše pola sata dnevno, ali interaktivno.
- Preporučljivo je da sadržaji budu na srpskom jeziku, da roditelj sedi pored deteta i komentariše zbivanja, da traži od mališana da neke radnje ponovi i imitira. Znači da dete razume šta se dogodilo! Osim toga neophodno je da roditelji sa detetom svakodnevno razgovaraju da bi osetilo živu reč i njenu moć. Računar ne preporučujemo, jer ne postoji ništa što je korisno a što se stiče upotrebom računara pre polaska u školu – poručuje naša sagovornica i podseća da često deca besprekorno manipulišu računarskim mišem a do 6. godine ne umeju da prihvate olovku!

SAVETI
Da bi dete što bolje razvijalo govor i jezik, mr Silvana Punišić roditeljima poručuje da vreme koje provede sa detetom bude ispunjeno i usmereno na razvoj govora, jezika i kreativnosti. Igrajte se aktivno, razgovarajući i gledajući ga. Ako imate nešto da uradite uključite dete u aktivnost i sve vreme razgovarajte, pričajte, koristite pravilne rečenice, priloge i predloge da dete počne da shvata prostor (na, ispod, pored, iza) jer se tako razvijaju i pojmovi i rečenica. Stimulišite ga da definiše neki pojam. Igre tog tipa se deci veoma dopadaju.

Broj 153
U ovom broju:

Na čaju sa...dr Dimitrije Panfilov
Ataman estetskih hirurga

Kako da izlečite akne
Medne maske i losioni

"Bildujte" svoje vijuge

Organizam ne voli sve namirnice

Nos po meri lica

Rutina u vezi - izađite iz čaure