Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 176
aktuelno izdanje
Nijedan dan bez tablete
Štitasta žlezda reguliše i nadzire rad svih organa, pa bilo kakav poremećaj u njenom radu „povlači“ mnogobrojne posledice na funkcionisanje organizma. Osim lečenja, sve više raste i broj operacija štitaste žlezde, kada ona mora delimično ili u potpunosti da bude izvađena. Da li je onda moguć život bez štitaste žlezde i šta može da je zameni, odgovara dr Zorica Rašić - Milutinović, viši naučni saradnik, internista endokrinolog i šef endokrinologije KBC „Zemun“.

*Kada štitasta žlezda mora da se ukloni?

-Pre svega kod ozbiljne sumnje na prisustvo malignog tumora štitaste žlezde, kod hiperplastične strume koja je prisutna u Graves-ovoj bolesti (najčešći oblik hipertireoidizma mladih), zatim kad postoji čvor sa prekomernim lučenjem hormona štitaste žlezde, što se najčešće javlja kod pacijenata mlađih od 45 godina.

*Da li su operacije štitaste žlezde češće kod muškaraca ili žena?

-Oboljenja koje zahtevaju operativno lečenje mnogo su češća u ženskoj populaciji, dok se muškarci mnogo ređe upućuju hirurgu. Treba istaći da svaki sumnjiv čvor na štitastoj žlezdi, bez obzira na pol, obavezno treba da vidi endokrini hirurg.

*Kada je bolje konzervativno lečenje od operacije?

-Kao i sve operacije, i ove se preporučuju mlađim osobama u slučajevima sa ispoljenim hipertireoidizmom ili prekomernim lučenjem hormona štitaste žlezde. Kada je u pitanju čvor sa prekomernim lučenjem, ili hiperplastična struma u Gravesovoj bolesti, starije osobe se pre upućuju na lečenje, ali ukoliko postoji sumnja na postojanje maligniteta (na osnovu ultrazvucnog pregleda, scintigrafije, tumormarkera i nalaza dobijenog biopsijom iglom) bez obzira na životno doba, neophodna je konsultacija endokrinog hirurga. Samo ozbiljna stanja, koja ugrožavaju život bolesnika, mogu biti razlog za odustajanje od hirurške intervencije.

*Kako organizam funkcioniše posle uklanjanja štitaste žlezde?

-Hirurška intervencija podrazumeva delimično ili potpuno uklanjanje štitaste žlezde, a lečenje podrazumeva doživotnu primenu l-tiroksina, sintetskog hormona štitaste žlezde, koji uspešno zamenjuje ovaj organ. Ukoliko je delimično uklonjena žlezda potrebna je manja doza leka, dok je kod onih kod kojih je žleda potpuno otklonjena, potrebno je dati veću dozu leka. Takođe, lek se i individualno dozira, prema telesnoj masi, ali i životnom dobu. Kod starijih osoba, kad se metabolizam fiziološki smanjuje, nije potrebna ista doza kao kod mlade osobe, koja ima znatno veće metaboličke potrebe.

*Da li lek treba da se uzima svakodnevno i koliko je pacijent ugrožen ako zaboravi da popije dnevnu dozu?

- Lek se uzima rano ujutru, pola sata pre jela, a u poslednje vreme postoje određena viđenja lekara da se doza prepisuje kasno uveče, posle svih obroka, kako bi se obezbedio dovoljan nivo hormona u krvi ujutru. Pošto je poluvek tiroksina oko sedam dana, ne postoji velika opasnost od drastičnog pada njegove koncentracije u krvi ako pacijent zakasni sa uzimanjem leka, ali je svakako optimalno uzimanje svakoga dana u isto vreme.

*Koliko operacija štitatse žlezde i njeno potpuno uklanjanje mogu da smanje sposobnost začeća?

-Oba funkcionalna poremećaja, hiper i hipofunkcija žlezde utiču na fertilitet, što znači da i odstranjivanje žlezde može da bude uzrok neplodnosti. Zato, žene koje planiraju trudnoću, a žive bez štitaste žlezde moraju to da saopšte i svom endokrinologu, koji će ih obavestiti o privremenoj promeni, odnosno o povećanju doze leka. Ako žena zatrudni, takođe jevažno obraćanje lekaru, koji će u prva tri meseca da poveća dozu leka, što je od značaja za pravilan rast fetusa, njegov mentalni razvoj, kao i funkciju štitaste žlezde fetusa.

TUMORI
Benigni i maligni tumori štitaste žlezde česti su kod mladih žena: svaka dvanaesta ima čvor na štitastoj žlezdi, dok je to slučaj kod svakog 40-og muškarca. Više od 95 odsto su benigne prirode, nikada se iz njih ne razvije karcinom. Učestalost nodusa(čvorova) raste sa godinama, i smatra se da 50 odsto pedesetgodišnjaka ima bar jedar čvor na štitastoj žlezdi.

DIJAGNOZA
Dijagnoza se postavlja uz konsultaciju endokrinologa, a najbolji skrining je pregled ultrazvukom, posle čega se sprovodi i procedura FNA(aspiraciona biopsija tankom iglom), gde je to potrebno. Uz biohemijksku proveru tireoidnih hormona i zasada dostupnih markera, koji su još nedovoljno specifični, endokrinolog će odlučiti kog pacijenta treba uputiti hirurgu, a većinu će i dalje nastaviti da prati i leči konzervativno.

Broj 176
Poznati o zdravlju

Adriana Čortan, TV voditeljka
Lepota dolazi sa merom


Jovan Memedović, novinar
Sibir me je očarao

Lečenje biljem
Ruski melemi u Temskoj

Čajevi za čišćenje organizma

Semenke skidaju holesterol

Antismog dijeta
Uz vitak stas, lakši dah

Simptomi srčanog udara
Alarm zvoni dugo

Za i protiv aspirina
Čuva srce a kida želudac

Tkanine i alergija
Crni veš nije za svakog

Lekovita svojstva vode
Dve čaše pre jela

Hrana i ambalaža
Staklo, da ne boli glava

Febrilne konvulzije
Fras često nasledan


Vaspitanje dece
Pohvala od zlata

Fototerapija
Svetlost ubija tugu

Ženska maljavost
Upomoć, rastu mi brkovi!

Život bez štitaste žlezde
Nijedan dan bez tablete

Ljubav
Hemija ili alhemija?

Hiromantija
Karakter na dlanu