Da li ste zainteresovani za pretplatu na kompletno izdanje "Bilja i zdravlja" u elektronskom obliku?
Da, svakako
Zavisi od uslova pretplate
Ne
Broj 184
aktuelno izdanje
Kao stranac u telu
Pregled štitaste žlezde

Procenjuje se da između 30 i 50 odsto stanovnika u Srbiji ima uvećanu štitastu žlezdu, a da se pri tom, velika većina nikada neće suočiti sa poremećajem u njenom radu. Zbog čega je nekima žlezda uvećana, a zdrava, stručnjaci ne mogu da objasne, sem da se nekada za češću pojavu strume (guše) okrivljavao nedostatak joda u ishrani.

- Iako se bolest štitaste žlezde neće ispoljiti kod svih koji imaju uvećanje žlezde, značajan je podatak da se broj obolelih stalno povećava, naročito onih u čijoj osnovi je neki autoimuni poremećaj – kaže za „Bilje i zdravlje“ doc.dr Milan Petakov, endokrinolog Instituta za endokrinologiju KCS, sa kojim smo razgovarali o poremećajima u radu štitnjače.

Rad ove žlezde može da se naruši na dva načina:

- zbog poremećaja funkcije, koja može da bude smanjena ili povećana

- zbog poremećaj građe, kada se u strukturi žlezde pojave čvorići, koji zapravo predstavljaju tumore i u 90 odsto su dobroćudne, a u manje od 10 odsto zloćudne promene.

- Incident u nuklearnoj elektrani Fukušima u Japanu i mogućnost prenošenja radioaktivnih čestica i čestica joda, predstavlja opasnost da te radioaktivne čestice joda uđu u ljudski organizam, jer će ih štitasta žlezda usisati iz krvi – objašnjava dr Petakov. - Ako te čestice uđu u žlezdu, postoji opasnost da utiču na nastanak tumora.

POREMEĆAJ FUNKCIJE
U najvećem broju slučajeva u osnovi je neka vrsta autoimune bolesti, kada naš imunološki sistem počinje iz nekog, savremenoj medicini nepoznatog uzroka, da bombarduje žlezdu određenim molekulima. Bilo da je reč o antitelima koji će da teraju žlezdu da pojačano radi (hipertireoza), bilo o antitelima ili nekim drugim molekulima, koji će polako da uništavaju štitastu žlezdu, a kao krajnji rezultat se javlja smanjena funkcija (hipotireoza). Poremećaji funkcije se najčešće otkrivaju u srednjim godinama, između 30. i 50. godine, ali i deca mogu da obole od hipo ili hipertireoze, mada je to znatno ređe. Na udaru su češće žene nego muškarci (6-8 puta više), što verovatno ima neke veze sa lučenjem ženskog polnog hormona.

HIPOTIREOZA
- Hašimotovo zapaljenje ili Hašimotova bolest je vrsta imunološkog zapaljenja štitaste žlezde, gde imuni sistem žlezdu počinje da doživljava kao strano telo u vratu. Bombarduje je nekim antitelima izazivajući zapaljenje, koje vremenom topi žlezdu. Uništava je malo po malo, ona se smanjuje, a njeno funkcionalno tkivo se pretvara u male ožiljke. Na kraju počinje da se smanjuje i njena funkcija. Ovo zapaljenje može da traje 10, 15, 20 godina, a da ne dovede odmah do poremećaja funkcije, ali se smatra da će neminovno na kraju doći do hipotireoze. Koliko vremena će biti potrebno za svakog pacijenta, ne može da se predvidi.

Simptomi:
* smanjena produkcija energije

* usporen metabolizam (kilogrami se lako dobijaju)

* brže se javlja zamor

* reakcije su usporene

* zaboravnost

* pospanos

* smanjen apetit

* zimogrožljivost

* ozbiljan poremećaj menstruacije, pa čak i izostanak.

- Žene sa hipotireozom uglavnom ne mogu da zatrudne, jer se sa smanjenom funkcijom žlezde obično odmah blokira ovulacija. Ako majke zatrudne pre nego što se bolest otkrije, postoji velika šansa da se rode bebe sa manjim intelektualnim kapacitetima. Hormoni štitaste žlezde su u prvih par godina neophodni za razvoj mozga.

LEČENJE
Ako se sumnja na smanjenu funkciju, rade se testovi na antitela u krvi da bi se potvrdilo Hašimotovo imunološko zapaljenje. Pacijentovo stanje se prati ili se propisuju tablete koje zamenjuju ili nadopunjuju hormon štitaste žlezde.
- Postoji dogovor lekara u svetu da se lečenje hipotireoze obično počinje kada vrednost TSH (hormon koji upravlja radom štitaste žlezde) od normalnih do 4 dođe na 10. Ne žurimo mnogo, jer je praksa pokazala da ako rano uvedemo nadoknadu za žlezdu, to malo ubrza Hašimotovo zapaljenje, odnosno mnogo brže se topi ostatak žlezde. Vrednost TSH nam pokazuje da li je količina hormona u krvi idealna. Dok žlezda još luči deo hormonaa a ostatak se zamenjuje tabletom, pacijent se lekaru javlja na 3-4 meseca, zavisi koliko brzo zapaljenje napreduje. Kada žlezda potpuno iščezne i doza leka se stabilizuje, kontrole se preporučuju na godinu dana.

HIPERTIREOZA
U većini slučajeva prekomernu funkciju izaziva neki imunološki proces koji utiče na žlezdu da pojačano radi.

Simptomi:
* ubrzan metabolizam
* povećana produkcija toplote i energije
* znojenje
* slabo podnošenje vrućine
* brzo mršavljenje
* pojačan apetit
* lupanje srca
* drhtanje ruku
* nervozna, napetost
* emocionalna nestabilnost

LEČENJE
Obično se leči tabletama koje blokiraju žlezdu i popravljaju funkciju imunološkog sistema. Tableta se obično pije godinu ili godinu i po. Tada se lečenje prekida i čeka se izvesno vreme da se vidi da li će žlezda, kada se odblokira nastavi normalno da radi. U tom slučaju ,pacijent je zdrav i tu se lečenje završava. Ali, ako se žlezda opet nastavi pojačano da radi, žlezda mora da se ukloni, operacijom ili uzimanjem male terapijske doze radioaktivnog joda.
- Žlezda koristi jod, od njega pravi hormone i mora da ga usisa iz krvi. Kada damo pacijentu da proguta kapsulu sa malom dozom radioaktivnog joda, žlezda će brzo da ga usisa, a zahvaljujući radioaktivnosti, jod će polako da topi, uništava tkivo štitaste žlezde. Na taj način, bez operacije, uklanjamo pacijentu veći ili manji deo žlezde. Polako se smanjuje količina hormona, a cilj je da pacijenta vratimo u stanje normalne funkcije žlezde ili eventualno u stanje hipotireoze, jer se ona mnogo lakše leči. Operaciju savetujemo mlađim pacijentkinjama, koje tek treba da rađaju, izbegavamo radioaktivni jod, koji se preporučuje starijim pacijentima od 50, 60, 70 godina.
Kada se žlezda ukloni ili se zbog Hašimotovog zapaljenja istopi, tabletama se jednostavno zameni hormon koji ona luči. Pije se jednom dnevno i ne utiče na kvalitet ili dužinu života pacijenta.
- Uz terapiju nadoknade hormona štitaste žlezde pacijent može da živi onoliko dugo koliko mu je suđeno. Poremećaj štitaste žlezde neće skratiti život, ako se oboleli leče kako treba.

ČVORIĆI
Njihova pojava ne remeti funkciju železde. Predstavljaju vrstu tumora koji su uglavnom dobroćudni. Čvorići se iz žlezde vade operacijom. Isečak odmah pregleda patolog i ako zaključi da je promena dobroćudna, ne mora da se vadi cela žlezda nego samo deo.

KARCINOM
Velika većina karcinoma štitaste žlezde može da se leči i da se izleči. Oni najzloćudniji koji mogu da imaju smrtni ishod danas su veoma retki, jer se čvorići otkriju znantno ranije, još u samom začetku. Imamo i moćne načine lečenja, na primer, radioaktivni jod. Tumor zadržava sposobnost da usisava jod i koji ga takođe topi, čak i ako je krenuo da se rasejava. Postoji i mali procenat naslednih tumora, takozvani medularni tumori, koji mogu da se detektuju posebnim genetskim analizama. Ovaj tumor se otkriva tako što je obično hormon kalcitonin, povećan. Ako ga otkrijemo i utvrdimo da pacijent ima taj mutirani gen, i decu ćemo genetski testirati na taj gen. I ako ga kod deteta nađemo, detetu ćemo ukloniti žlezdu pre nego što nastane medularni karcinom, jer je veoma opasan i u uznapredovaloj fazi ne može da se izleči.

STRUMA
Struma ili guša označava svako uvećanje štitaste žlezde. Može da se vidi ili napipa na vratu. Kada se uoči guša treba proveriti funkciju žlezde i uraditi imunološke markere u krvi koji mogu da ukažu da jednog dana može da se pojavi neki od poremećaja.

HRANA
Previše hrane bogate jodom može da dovede do poremećaja funkcije štitaste žlezde. Stručnjaci ukazuju da potrebe štitaste žlezde zadovoljava jodirana kuhinjska so.
- A dodatno uzimanje nekih mineralnih voda bogatih jodom, oraščića ili orahovače ciljano zbog štitaste žlezde je glupost. Postoje neki radovi koji pokazuju da uzimanje selena može da odloži pojavu autoimunih bolesti, pre svega hipotireoze, ali ne može da zaustavi. Jer, ako imate analize koje potvrđuju zapaljenje štitaste žlezde, selen, u najboljem slučaju, može da uspori proces, ali ne i da ga zaustavi, da vrati imunološki problem na početak ili da ga ukloni.

PESTICIDI
- Ne znamo šta pokreće imunološki sistem da napadne štitastu žlezdu, ali se pretpostavlja da to mogu da budu toksične materije, uključujući i pesticide u hrani, vodi, vazduhu – kaže doc.dr Milan Petakov. - To mogu da budu i neki virusi koji protutnje kroz žlezdu, možda malo promene njenu strukturu i okrenu imnuološki sistem da počne pogrešno da je prepoznaje kao stranca. Stres ne može sam po sebi da dovede do problema, ali može da bude neka vrsta okidača.

PREGLED
Nigde u svetu se ne savetuje rutinsko ispitivanje funkcije štitaste žlezde. Prvi signal da treba da se javite lekaru je ako se pojave neki od simptoma hiper ili hipotireoze, ili ako uočite strumu.
- Ako na prednjoj strani vrata, u ogledalu, uočite neko izbočenje ili neki novi čvor, to verovatno pripada štitastoj žlezdi. Lekar će uzeti podatke o mogućim oboljenjima štitaste žlezde u porodici, što može da ukaže na genetsku osnovu, uraditi pregled, proveriti da li postoje klinički znaci poremećaja rada i na kraju preporučiti laboratorijsku dijagnostiku ( uzimanje hormona T4 koji luči žlezda i TSH, eventualno 2-3 antitela). Ako nađemo odstupananje od normale, postavlja se dijagnoza i preporučuje lečenje. Ultrazvuk treba da se radi samo ako se jasno vide ili pipaju čvorovi. Ne treba insistirati na tome kod svakog pacijenta, mada je to danas postala moda. Jer, od ultrazvuka većina pacijenata neće imati nikakve koristi.
Ako analize pokažu da je T4 povećan, TSH je po pravilu jako nizak i to govori da funkcija štitaste žlezde povećana. Obrnuto, ako je T4 smanjen, a TSH povećan to ukazuje da je njena funkcija smanjena.
- Čvorić zahteva dodatne analize. Rade se tumorski markeri i ultrazvuk da vidimo kako izgleda, da li ima krvne sudove, krečne soli, da li je jasno ograničen. Svi ti elementi mogu da nam ukažu da li pacijenta treba da uputimo kod hirurga ili ne.

Bratislava Laćarak

Broj 184